Američki nobelovac kojeg su obožavali filmski redatelji

Američki nobelovac John Steinbeck preminuo je na današnji dan prije 55 godina, 20. prosinca 1968. u New Yorku.

Rođen je u Salinasu, Kalifornija, 27. veljače 1902. godine, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1962. Više je njegovih djela ekranizirano.

Radio je kao fizički radnik te reporter; za II. svjetskoga rata bio ratni dopisnik. Zapažen je uspjeh postigao humorističnim pričama o montereyskim seljacima (paisanos) i dokoličarima (Četvrt Tortilla – Tortilla Flat, 1935).

Glasovite su i njegove priče slične tematike sakupljene u zbirkama Nebeski pašnjaci (The Pastures of Heaven, 1932) i Duga dolina (The Long Valley, 1938).

Zaokupljenost životom kalifornijskih poljodjelaca prerasla je u sve naglašeniju društvenu kritiku: u romanu Neizvjesna bitka (In Dubious Battle, 1936) tematizirao je štrajk berača voća na kalifornijskim plantažama, a u romanu O miševima i ljudima (Of Mice and Men, 1937) pripovijedao je o dvojici lutajućih poljoprivrednih radnika, koji tijekom depresije tragaju za domom i čovječnošću.

Film O miševima i ljudima režirao je Gary Sinise, koji uz Johna Malkovicha igra i jednu od glavnih uloga.

Njegov je vjerojatno najpoznatiji roman Plodovi gnjeva (The Grapes of Wrath, 1939), priča o obitelji Joad, farmerima iz Oklahome, koji se tijekom depresije sele u Californiju (filmsku je verziju snimio redatelj John Ford, 1940).

Zapaženi su mu i priča o odrastanju Crveni poni (The Red Pony, 1937) te antinacistički roman Mjesec je zašao (The Moon Is Down, 1942), o njemačkoj okupaciji Norveške.

Roman Istočno od raja (East of Eden, 1952), preradba biblijske priče o Kainu i Abelu, sadrži mnogo autobiografskih elemenata o obiteljskim odnosima. Film po ovom djelu snimio je veliki američki redatelj Elia Kazan, s Jamesom Deanom u glavnoj ulozi.

Njegov je posljednji važniji roman priča o suvremenoj Americi Zima našega nezadovoljstva (The Winter of Our Discontent, 1961).

Iskustva s putovanja po SSSR-u objavio je u putopisu Ruski dnevnik (A Russian Journal, 1948), a s putovanja po SAD-u u Putovanjima s Charleyem u potrazi za Amerikom (Travels with Charley in Search of America, 1962).

Ustrajna potraga za ispunjenjem koja redovito završava razočaranjem, snažna potreba za osvješćivanjem položaja obespravljene i osiromašene ruralne Amerike, svijest o prirodi kao organskoj, neraskidivoj cjelini, zatim silovit, nesmiljen izraz, katkad nostalgičan, sentimentalan i melodramatičan, neka su od obilježja njegova djela koje je steklo mnogo poklonika, ali i osporavatelja.