Knjigom o epskom svijetu Avda Međedovića završen prvi kolokvij o bosanskoj usmenoj tradiciji
Znanstveni program 'Prvi međunarodni kolokvij - Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta' u organizaciji Muzeja Hercegovina i Centra za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna uz financijsku podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti završen je promocijom knjige Seada Šemsovića 'Epski svijet Avda Međedovića'.
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sead Šemsović je kazao kako je ovaj skup u Mostaru od iznimnog značaja, jer podrazumijeva podsjećanje na sve one usmeno-književne, pjesničke i prozne žanrove koji su trenutno u različitim temama bavljenja na mnogobrojnim univerzitetima svijeta.
"To je od onih najpoznatijih bošnjačkih lirskih pjesama kakva je sevdalinka, do različitih epskih pjevača od kojih neki dolaze upravo s područja Hercegovine i koji su bili dio homerskog pitanja", kazao je Šemsović.
On ističe kako je veliki problem činjenica da se u planovima i programima osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini izrazito malo ili nimalo govori o najznačajnijim epskim stvarateljima bosanskohercegovačkih prostora.
Knjiga 'Epski svijet Avda Međedovića' je objavljena 2017. godine u Novom Pazaru u izdanju Narodne biblioteke 'Dositej Obradović'. Prvi put su u vidicima književne teorije u bosanskoj akademskoj javnosti predstavljeni jezik, značenja i simboli u epskome pjesništvu Avda Međedovića, što je iznimno značajno za bosansku kulturu i tradiciju.
"Nakon niza osvrta, prikaza i ogleda na temu usmenog, epskog i lirskog pjesništva, Sead Šemsović pripremio je studiju koja sadrži njegov istraživački pohod kroz usmenu epiku Bošnjaka sandžačkog kraja", kazala je prof.dr. Nirha Efendić koja je bila jedan od promotora ove knjige.
"Pokazala se potreba da progovorim koliko je to bošnjačka usmena epika bila prisutna u tim zajedničkim ostvarenjima koja su bila objavljivana na različitim stranama, a pod imenima južnoslavenskih, jugoslavenske ili srpskohrvatske antologije", kazao je autor knjige između ostaloga.
Promotori su bili Nirha Efendić, Enes Kujundžić, te sam autor.
