Joan Baez: Od Woodstocka, preko Vijetnama, do opkoljenog Sarajeva

Američka folk-pjevačica i aktivistica Joan Baez rođena je prije 85 godina, 9. siječnja 1941 na Staten Islandu, New York.

Poznata je kao jedna od najvećih zvijezda preporoda američke folk glazbe, ali i po društvenoj angažiranosti svojih pjesama, zbog čega se smatra jednom od pop ikona 1960-ih.

Rodila se kao kći Alberta Baeza, američkog fizičara meksičkog porijekla i Joan Bridge Baez, rođene u Škotskoj. Obitelj joj je ispovijedala kvekersku vjeru koja će bitno uticati na Baezin svjetonazor.

Za folk muziku se počela interesirati kada je s 8 godina bila na koncertu Petea Seegera.

Bila gotovo samouka u učenju sviranja ukulelea i gitare, a svojom je zaraznom pozitivnom energijom i velikom filantropskom notom brzo osvojila srca ljubitelja folka.

Profesionalno je počela nastupati 1959. godine, a prvi album snimila 1960. Album je okupljao stare američke napjeve i postao je jedan od najprodavanijh u američkoj glazbenoj povijesti tog žanra.

Zbog toga što je nosila dugu, neočešljanu kosu i casual odjeću, te namjerno odbacivala svaku trunku glamoura, stekla je brojne poklonike među antiestablishmentskom publikom, pogotovo mladima koji će se prikloniti kontrakulturi 1960-ih.

Godine 1963. je izvela pjesmu We Shall Overcome na maršu na Washington koji je organizirao Martin Luther King.

Sudjelovala je i na legendarnom koncertu u Woodstocku kao i nizu protestnih akcija protiv vijetnamskog rata, uključujući i posjetu Hanoju u tadašnjem Sjevernom Vijetnamu krajem 1972. godine, kada je donijela poštu zarobljenim američkim pilotima.

Jedan od osnivača američkog ogranka organizacije Amnesty International postala je 1970-ih , a nastupala je i prilikom niza protestnih skupova s ciljem zaustavljanja rata u Iraku, prava LGBT osoba i ukidanja smrtne kazne.

Joan Baez bila je prva svjetska zvijezda koja je došlo u opkoljeno Sarajevo u travnju 1993. godine.

U tadašnjem kinu Imperijal održala je dva koncerta u pratnji gistarista Paula Pescoa. Kako je kasnije naveo legendarni Želimir Altarac Čičak, na njegov prijedlog je izvela pjesme "Sarajevo ljubavi moja" i "Imagine".

S njom su nastupili sarajevski glazbenici Vedran Smajlović, Srđan Jeviđević, Amir Beso, Samir Ćeremida, Igor Žerajić, Boris Bačvić, Husein Vladović i Dragana Ilić.

Kada se spomene njezino ime, mnogi se često sjete njezine veze s Bobom Dylanom, iako je on bio samo jedan od od elemenata njezina impresivnog života.

Nazivali su ih kraljem i kraljicom folka, a Dylan joj se pridružio kada je ona već bila prepoznata kao iznimno talentirana, samosvjesna i aktivna glazbenica koja se goruće borila za poboljšanje društva.

"Nisam je mogao prestati gledati, nisam želio trepnuti. Pogled na nju potpuno se učinio nijemim. A onda sam začuo njezin glas, glas koji može otjerati i zle duhove. Pjevala je božanskim glasom. Uspijevalo joj je sve čega se dotaknula", tako je u svojim memoarima Dylan opisao trenutak kada ju je prvi put ugledao na televiziji.

S druge strane, Joan navodno nije na samom početku bila oduševljena njime kao on njom kada ga je vidjela kako nastupa na Gerde's Folk City 1961. No do 1963.godine, kada su se službeno upoznali u bostonskom Clubu 47, Dylan je već evoluirao u vrsnog glazbenika i tekstopisca te oduševio Joan.

Nekoliko tjedana kasnije pridružila mu se na pozornici na Monterey Folk Festivalu s pjesmom With God on Our Side, što je bio početak jednog od najlegendarnijih ljubavno-glazbenih odnosa 20. stoljeća.

Opširnije o odnosu Baez i Dylana može se pročitati OVDJE