Nije rijetkost da se ujutro probudimo i domalo spontano pjevušimo neku random pjesmu koja nam u tom trenutku godi duši i raspoloženju. Teško ćemo odgonetnuti zašto baš ta pjesma...
Najčešće ni ne razmišljamo odakle i koliko dugo znamo tu pjesmu i tijekom dana obično sve zaboravimo pa narednih dana opet iznova.
Padne li nam na pamet da su neke od pjesama koje pjevušimo starije od nas? Kako su nastale, tko su autori, što ih je učinilo neprolaznima - također su pitanja koja nisu često na dnevnom redu.
Podsjećamo na neke hitove koji su se pojavili prije 50 godina.
Bijelo dugme je koncem 1976. snimilo album "Eto! Baš hoću! " (Bregović je htio da se zove "Hoću bar jednom da budem blesav", što nije odgovaralo Jugotonu pa je nađena kompromisna varijanta naslova).
Na ploči se našla ambiciozna balada "Sanjao sam noćas da te nemam", kao i "Loše vino" Arsena Dedića, jednostavna "Ništa mudro", koja je mnoge podsjetila na "It's Only Rock N Roll" Rolling Stonessa, te folklorom inspirirane "Slatko li je ljubit tajno" i "Dede, bona, sjeti se, de, tako ti svega".
Gotovo sve pjesme s albuma bile su veliki hitovi, a ovaj put podjećamo na "Izgledala je malo čudno u kaputu žutom krojenom bez veze"
Grupa Smak objavila je 1976. singl sa pjesmom "Satelit" na A-strani, a na B-strani je bila "Šta to beše".
"Satelit" je jedan od njihovih prepoznatljivih hitova i označio je prodor na širu scenu, a ključni članovi sastava iz Kragujevca bili su Radomir Mihajlović Točak, Boris Aranđelović, Laza Ristovski (klavijature) i ostali.
Teška industrija objavila je 1976. drugi LP-album, jednostavno nazvan "Teška industrija" u izdanju diskografske kuće "Jugoton" iz Zagreba.
Gabor Lenđel i ostali članovi grupe na svom drugom albumu nisu nastavili s progresivnom i eksperimentalnom rok muzikom, nego su odlučili predstaviti "pristupačnije" pjesme u pop maniru poput "Prva bol" i "Stefanija".
Zanimljiva je pjesma "Ala imam ružnu curu" urađena u funk stilu. Najznačajnija pjesma s ovog albuma je "Nikola Tesla". Poslušajmo ipak "Ala imam ružnu curu".
"Život u čizmama s visokom petom" treći je LP album zagrebačkog rock sastav Time, koji izlazi 1976.g.
Lider sastava Adolf Dado Topić album snima u Münchenu zajedno s glazbenicima: Vedranom Božićem (gitara), Chrisom Nichollsom (klavijature), Ratkom Divjakom (bubnjevi), Kareiom Čarliem Novakom (bas-gitara), Ivanom "Piko" Stančićem (bubnjevi) i Zdenkom Kovačiček (prateći vokali).
Ovom LP-jem sastav Time je ponudio koncepcijski album koji za temu ima život rock zvijezde. Objavljuje ga diskografska kuća "PGP RTB", a producent je Vladimir Mihaljek Miha.
Sarajevski sastav Pro arte bio je osobito popularan u tadašnjoj Jugoslaviji 1970-ih godina. Sastav Pro arte osnovao je 1967. godine klavijaturist i skladatelj Đorđe Novković i on je bio konstanta u tom sastavu kroz koji je prošlo po nekima stotinjak glazbenika.
Druga konstanta sastava Pro arte bio je njihov pjevač - Vladimir Savčić Čobi koji je u sastav došao nakon brojnih ranijih pjevača i tek s njim sastav doživljava prve uspjehe.
Pro arte ima niz kultnih, neporlaznih pjesama, a godine 1976. vrlo popularna bila je skladba "Šjor Bepo kapitan". Ova pjesma nije tipični Pro arte stil, ali bila je popularna na radijskim postajama i ljetnim terasama uz more.
Srpska rock skupina YU grupa objavila je 1976. godine "YU zlato" , kompilacijski album, koji sadrži pjesme koje su nastale u razdoblju od 1971. do 1976.
Tu su veliki hitovi: "Crni leptiri", "Čudna šuma", "Kosovski božuri", "U tami disko kluba", "Sama" i dr.
Sarajevska grupa Ambasadori najveći je uspjeh i popularnost grupa postigla na festivalu Vaš Šlager sezone 1975. s pjesmom "Zemljo moja" i na festivalu u Opatiji 1976. i Euroviziji 1976. u Hagu s pjesmom "Ne mogu skriti svoju bol".
Procjena je da je prodano oko tri milijuna nosača zvuka sa svim objavljenim pjesmama Ambasadora.
Dobili su Estradnu nagradu Jugoslavije 1978., Estradnu nagradu 1979. Bosne i Hercegovine, Zlatnu značku RTV Sarajevo 1976. te niz drugih priznanja.
Valja podsjetiti da su vokalni solisti Ambasadora, kroz vrijeme, bili: Zdravko Čolić, Ismeta Dervoz-Krvavac, Jasna Gospić i Hajrudin Hari Varešanović.
