Razvijena nova vrsta brašna

Znanstvenici su upotrijebili posebno modificirano brašno za izradu kruha koji ljude dulje drži sitima i snižava razinu glukoze u krvi, potencijalno nudeći zdraviju alternativu koja smanjuje rizik od pretilosti i dijabetesa.

Novo brašno bazirano je na mahunarkama koje uključuju slanutak, leću i grah. Već je poznato da one pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjenju rizika od bolesti srca, a dobrobiti uvelike ovise o tome da biljni materijal zadržava integralnost. U odnosu na proizvodnju običnog pšeničnog brašna vjeruje se da su prednosti ove vrste u procesu mljevenja.

“U vrijeme kada nas se sve potiče da povećamo unos vlakana, ova studija naglašava važnost cjelovitog oblika vlakana budući da usporavaju probavu škroba, poboljšavaju razinu glukoze u krvi i simuliraju hormone sitosti koji nam pomažu da se osjećamo siti”, kaže biokemičar Peter Ellis s King’s Collegea u Londonu u Velikoj Britaniji.

Nakon što su proizveli brašno i ispekli kruh, znanstvenici su ga testirali na 20 zdravih pojedinaca kojima su servirani uzorci bijelog kruha s 0 posto, 30 posto i 60 posto brašna od slanutka. Za aromu je dodan džem bez dodanog šećera.

Sudionici koji su konzumirali kruh obogaćen slanutkom osjećali su se sitije prema njihovim vlastitim izvješćima. Analiza krvi je pokazala da je to rezultat povećanog oslobađanja hormona koji potiču sitost.

Smanjenje glukoze u krvi

Primijećeno je i smanjenja glukoze u krvi: 30-postotno brašno od slanutka smanjilo je razinu glukoze u krvi do 40 posto. To je zbog toga što je škrobu potrebno više vremena da se razgradi u tijelu, kažu znanstvenici.

“Bili smo impresionirani rezultatima koje smo vidjeli kod zdravih pojedinaca, a sada bismo željeli vidjeti kako naš kruh od brašna slanutka može pomoći u upravljanju tjelesnom težinom ili dijabetesom u većim ispitivanjima intervencije u prehrani kod ljudi koji pate od ovih stanja”, kaže liječnik Balazs Bajka s King’s Collegea u Londonu.

U studiji znanstvenici napominju da može biti teško natjerati ljude na promjenu prehrambenih navika kako bi spriječili i riješili potencijalne probleme kao što su pretilost i dijabetes – što je razlog zašto su ovakvi pomaci toliko obećavajući.

Zašto ne koristiti bolje?

Osnovna hrana poput kruha mogla bi se planirati tako da bude bolja za nas, što ne bi zahtijevalo nikakav pravi napor s naše strane. Općenito, konzumacija hrane koja zahtijeva manje obrade pokazala se kao put do duljeg, zdravijeg života, piše Science Alert.

Ovo je prva studija takve vrste koja pokazuje kako korištenje brašna mahunarki u kruhu može imati korisne učinke. Ipak puno je još posla – isti bi se pristup potencijalno mogao koristiti i s drugim vrstama hrane.

“Odavno znamo da struktura hrane može imati veliki utjecaj na njezinu hranjivu vrijednost”, kaže bioznanstvenica Cathrina Edwards s instituta Quadram u Velikoj Britaniji. “Ova je studija obećavajući primjer kako se nove strukture sastojaka mogu uspješno koristiti za poboljšanje metaboličkih učinaka i učinaka sitosti svakodnevnih prehrambenih proizvoda.”

“Nadamo se da će naša otkrića privući zanimanje proizvođača hrane koji žele poboljšati zdravstvene karakteristike svojih proizvoda.”

Istraživanje je objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.