BiH istražuje je li hrana sigurna od kemijskih opasnosti

Agencija za sigurnost hrane BiH po prvi put provodi istraživanje o prehrambenim navikama stanovništva u našoj zemlji.

''Istraživanje prehrambenih navika stanovništva BiH koje će obuhvatiti dvije dobne skupine stanovništva, adolescente od 10 do 17 godina i odrasle od 18 do 64 godine starosti, započelo je u siječnju ove godine, a trebalo bi biti okončano do kraja 2022. godine. Pilot istraživanje je samo jedan dio projekta, a bit će provedeno do kraja 2017. godine i obuhvatiti će uzorak od 10 posto od ukupnog broja ispitanika koji je planiran u okviru cjelokupnog istraživanja'', izjavio je za Fenu direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić.

Pilot projekt će, po njegovim riječima, poslužiti za testiranje upitnika i protokola anketiranja i unosa podataka u softver. Hajrić je naveo da po njihovim informacijama, ovakvo sveobuhvatno istraživanje provedeno u skladu s EU MENU metodologijom dosad nije rađeno u Bosni i Hercegovini.

'' Opći cilj projekta je formiranje baze podataka kao primarnog izvora informacija za potrebe procjene izloženosti različitim kemijskim kontaminantima i nutrijentima u hrani, te rizicima po zdravlje stanovništva, a može poslužiti i kao dokaz je li hrana sigurna od kemijskih opasnosti. Podaci o prehrambenim navikama stanovništva i konzumaciji hrane su veoma značajni za procjenu izloženosti potrošača rizicima porijeklom iz hrane. Omogućavaju precizniju procjenu izloženosti i pomažu upraviteljima rizika pri donošenju odluka o sigurnosti hrane'', dodao je Hajrić.

Napomenuo je da je uniformno prikupljanje i obrada podataka o prehrambenim navikama stanovništva ključno za adekvatnu razmjenu i korištenje podataka između zemalja koje sudjeluju u istraživanju i EFSA-e na ispravan način. Primjena jedinstvene metodologije (EU MENU metodologija) u ovom projektu na svim nivoima realizacije projekta (anketiranje, unos podataka u softver, kodiranje hrane, izrada receptura, obrada i transfer podataka) doprinijet će harmonizaciji podataka s podacima EU.

 ''Istraživanje obuhvaća dvije dobne skupine stanovništva: adolescente od 10 do 17 godina i odrasle od 18 do 64 godine starosti. Projekt prehrambenih navika stanovništva Bosne i Hercegovine (MENU BiH) obuhvatit će ukupno 1.310 građana Bosne i Hercegovine. Reprezentativni uzorak za obje podgrupe (za adolescente i odrasle) odražavat će sve specifičnosti prehrambenih navika stanovnika u BiH (muškarci-žene 50-50 posto)'', dodao je Hajrić.

Po njegovim riječima, trudnice će također biti uključene u uzorak istraživanja, a provest će se i ad hoc anketa za trudnice s reprezentativnim uzorcima za ciljane populacijske grupe i tom prilikom će se testirati najmanje 130 žena.

Hajrić je dodao da će se istraživanje potrošnje hrane provoditi na individualnom nivou putem 24-satne metode prisjećanja intervjuiranjem ispitanika (CAPI metodologija). Anketiranje će se provesti u domovima ispitanika s procijenjenim vremenom trajanja ankete oko 30 minuta. Anketiranje ispitanika za istraživanje će se provesti u trećoj godini realizacije projekta (2019.) i provodit će se kroz sva četiri godišnja doba, sedam dana u tjednu.

Struktura dizajna uzorka, dodao je Hajrić, obuhvatit će sve relevantne socioekonomske parametre, antropološke mjere subjekata i obuhvatit će dio pitanja vezanih uz način života ispitanika kada je u pitanju potrošnja hrane i fizička aktivnost, kao i učestalost konzumiranja pojedinih grupa hrane.

Provedba istraživanja financira se bespovratnim projektnim sredstvima koje je osigurala Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u iznosu od 100.000 eura.

U istraživanju će, pored Agencije za sigurnost hrane BiH, sudjelovati  Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, Institut za javno zdravlje RS, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Tehnološki fakultet u Zvorniku, Tehnološki fakultet Univerziteta u Banja Luci i Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli.

''Agencija za sigurnost hrane BiH će podatke dobivene istraživanjem koristiti za potrebe procjene rizika na zahtjev nadležnih organa BiH. Instituti za javno zdravstvo moći će ih koristiti za potrebe poslova iz svoje nadležnosti vezanih za zdravlje ljudi, a akademska zajednica za potrebe istraživanja i znanstvenog rada u ovom području'', kazao je Hajrić za Fenu.