Proizvodnju i konzumaciju hrane treba potpuno drukčije tretirati i organizirati

Institut za zdravlje i sigurnost hrane je danas, povodom Svjetskog dana hrane, u Zenici organizirao seminar "Pravo na hranu za bolji život i zdraviju budućnost".

Sudionici seminara su bili zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i poduzeća i udruženja za proizvodnju, uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane, zadrugari sa područja općina, kantona i Federacije BiH.

Jedno zdravlje

- Mi tradicionalno svake godine obilježavamo ove određene svjetski značajne datume, jedan od njih jeste i Svjetski dan hrane, koji se obilježava na 16. listopada svake godine.

To je način da UN ukazuje na važnost hrane i proizvodnje hrane i sigurnosti hrane za cijeli svijet, što je neraskidivo povezano sa zdravljem stanovništva, tako da mi kao zdravstvena ustanova uvijek ukazujemo na važnost te problematike, pošto hranu proizvode poljoprivrednici, stočari i onda mnogo je ljudi uključeno u cjelokupan taj ciklus, mnogo struka, veoma je važno da koncept "jednog zdravlja" bude uključen u tu cijelu priču, tako da mi pokušavamo svake godine da kroz različite tematike dovedemo iz raznih oblasti specijaliste, odnosno stručnjake da ukažemo na različite aspekte važnosti hrane, prvenstveno za zdravlje stanovništva što je naša najvažnija zadaća, ističe dr. Jasmin Durmišević, domaćin iz odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Pojam "Hrana za sve", po Durmiševiću, obuhvaća više problema u svijetu.

- Imamo mnogo gladnih, a imamo i problem da se mnogo hrane baca. Rastući broj stanovnika će povećati taj problem, sve će veći biti problem proizvesti do količine hrane, a da ta hrana bude i dovoljno hranjiva, dovoljno kvalitetna za ishranu, a također da osiguramo i zdravstvenu ispravnost te hrane da ona bude sigurna za upotrebu, gdje opet naglašavamo da različite struke moraju sudjelovati u tom procesu, istakao je.

Promjena svijesti o poljoprivredi

Prof. dr. Irzada Taljić, izvanredni profesor prehrambene tehnologije i nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA) istaknula je važnost ovog značajnog datuma, u kojem se "slavi hrana", ističe njen značaj, uz naglašavanje da je kod Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO i kod Svjetske zdravstvene  organizacije (WHO)  uvijek ključno to što mnogi ljudi gladuju, što su poljoprivredni proizvođači neravnomjerno i nepravedno plaćeni, te što imamo prisutnu i rodnu neravnopravnost.

- Uvijek je neki cilj nula gladi, odnosno da se to siromaštvo iskorijeni i da ne postoje gladni u svijetu. Ono na što postavljaju fokus i organizacija za hranu i poljoprivredu i Svjetska zdravstvena organizacija jesu ti agri food sistemi, kompletan cijeli sistem od poljoprivrednih proizvođača, distributera, prerađivača, potrošača, vladinog sektora, gdje je bitno da se mi svi uključimo svako iz svog segmenta da bi svi mogli ostvariti zaista to osnovno ljudsko pravo, pravo na hranu koje je ustvari odmah nakon prava na zrak i na vodu, ističe dr. Taljić.

Njeno predavanje bilo fokusirano na održivost koja se također potencira i jako je bitna, održivost u lancu snabdijevanja hranom i režim ishrane koji je u stvari održivi režim ishrane.

Tradicionalna ishrana ovih prostora

- Kada govorimo o pravilnoj ishrani, govorimo o tim principima pravilne ishrane, racionalnosti, uravnoteženosti, umjerenosti, ekonomičnosti, a kada govorimo o zdravoj hrani, tada već govorimo o zdravstveno ispravnoj hrani. S obzirom na to da je moj segment nutricionizam, mi nekako podrazumijevamo da su kolege koji se bave zdravstvenom ispravnošću u hrani, a uradile svoj posao i da ustvari nama preostaje da na pravilan način prezentiramo ishranu i da ona bude nutritivno i energetski adekvatna za svaki stupanj u razvoju, tijekom životnog ciklusa.

Mi jesmo poljoprivredna zemlja, jesmo stočarska zemlja, međutim nemamo dovoljno subvencija našim poljoprivrednim proizvođačima da bi im bilo isplativo proizvoditi.  Potrebno je u potpunosti promijeniti pristup toj poljoprivredi i edukaciji jer i mi se na fakultetima suočavamo s neprepoznatljivošću značaja poljoprivredne proizvodnje jer bez hrane i proizvodnje hrane ne bismo ni mogli pričati o samoj konzumaciji hrane, kazala je.

Dr. Taljić je istakla i značaj održivog režima ishrane, te postulata koji znače pravilnu ishranu i koje zagovara nutricionizam.

- Ja ističem tradicionalni režim ishrane kao održivi režim ishrane koji podrazumijeva da se hranimo onime što je prisutno u našoj neposrednoj okolini, dakle što raste u našem geografskom i klimatskom području, na što smo mi i genetski od predaka naših predodređeni i čime ustvari potičemo naše poljoprivredne proizvođače da proizvode, čime potičemo i našu privredu i tako konzumiramo i hranu koja je jeftinija zato što ne plaćamo prilikom plaćanja te hrane, ne plaćamo troškove dovoza, distribucije, skladištenja, hladnjača, cisterni i tako dalje, nego konzumiramo hranu koja neposredno raste u našoj blizini, nema nekog troška prijevoza i tada se konzumira i hrana koja je na vrhuncu zrelosti, što znači da nam u tom trenutku, u tom periodu godine daje i nutritivno i energetski ono što nam je potrebno, istakla je.

EU i BIH, zakoni i praksa

Emina Idrizović, specijalista mikrobiologije i diplomirani biolog je na čelu jedne od laboratorija INZ-a. ona je govorila o odnosima bh. i EU propisa, te njihovoj primjeni na terenu.

- Ono što je poznato, to je da EU pridaje veliku važnost sigurnosti hrane i ispravnosti hrane, BiH je preuzela regulativu EU, i možemo reći da smo na tom putu zakonski u potpunosti usklađeni. U praktičnom nekom smislu mislim da još uvijek ima prostora za poboljšanja.

Ja ću obrađivati biološke opasnosti u hrani i porediti malo izvještaje koje daje Europska Agencija za sigurnost hrane, te izvještaj koje BiH prijavljuje prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane s posebnim akcentom na problematiku gdje postoje značajne razlike, u statistikama koje mi prijavljujemo i zemlje u okruženju. Tako bi se dotakla kampilobaktera odnosno kampilobakterioza od kojih nemamo niti jednu prijavljenu u BiH iako je riječ o najznačajnijoj zoonozi u principu u EU dugi niz godina.

S druge strane, enterovirusi, oni uzrokuju pedeset posto svih bolesti hranom. Međutim, zbog nepostojanja standardnih metoda u principu samo zemlje koje su bogatije, evo tako da se izrazim - pridaju pažnju, toj vrsti testiranja i njihovi izvještaji ustvari ukazuju da su oni najznačajniji uzročnici trovanja hranom. Međutim, zbog toga što ozbiljnost bolesti nije velika i kao što sam rekla, nemamo standardne metode, Bosna i Hercegovina nema još uvijek uvedenu zakonsku regulativu po tom pitanju, tako da se i ne testira, istakla je.