Nutricionistica upozorava: "Zdrava prehrana nije samo tanjur pun salate"

"Iz stručnog iskustva mogu reći da se svijest Hercegovaca o zdravoj prehrani poboljšava. Motivacija za poboljšanje prehrane je vrlo individualna, ali je ima što je najvažnije. U proteklih godinu dana sam primijetila da se povećala svijest o lokalnim, sezonskim namirnicama i samouzgoju u vrtovima, ali i na balkonu", kazala je za Bljesak.info magistrica nutricionizma Nevena Pandža.

Naime, Pandža je prva aktivna nutricionistica u Hercegovini, a svakodnevno promovira zdravu prehranu i zdrave navike među građanima.

"Živimo jako brzo, a brzi razvoj u prehrambenoj industriji te društveni i tehnološki razvoji promijenili su prehrambene navike; mnogi ljudi sve više jedu i piju usput, najčešće prerađenu hranu i gotove proizvode te sokove. Zadaća svih nas je briga o djeci, educiranje djece dok su mali i uvođenje zdravih prehrambenih navika koje su temelj za njihove prehrambene odabire u odrasloj dobi", istaknula je Pandža.

Upravo ona je ambasadorica projekta "Zdravo" u Bosni i Hercegovini, a riječ je o projektu koji je nastao iz globalne Nestlé inicijative "Healthy Kids".

"Cilj projekta je potaknuti stanovnike BiH za zajedničku pripremu ukusnih jela sa svojim ukućanima prema nutricionističkim smjernicama. Uz redovitu edukaciju i usvajanje novih prehrambenih navika, naši obroci mogu brzo pripremljeni, a opet biti zdravi i prema NutriPorcija smjernicama", navela je za Bljesak.info Pandža.

Kako ističe, recepte građani razmjenjuju međusobno na društvenim mrežama, a prikupio se veliki broj recepata koji će biti okupljeni u kuharicu "Zdravo kuhaj!".

Navodi kako je svjesna stereotipa o nutricionizmu, ali i lažnim informacijama i savjetima koji se mogu pročitati na društvenim mrežama i medijima.

"Dugo mi treba da na savjetovanjima razuvjerim ljude koji mi se obrate od dobro poznatih stereotipa: 'kruh deblja' i  'zdrava prehrana je pun tanjur salate'. Dio zdrave prehrane je i uživanje u hrani, ne zaboravite", naglasila je Pandža.

Kako navodi, svjesna je teške financijske situacije u kojoj se veliki broj građana nalazi, ali ni to ne mora biti prekretnica u dostupnosti zdrave prehrane. Ističe kako je, unatoč činjenici što su mjesečna primanja sve manja, a potrošačka košarica sve skuplja, bitno biti kreativan u kreiranju obroka.

"Ne treba nam kilogram oraha za tjedan dana čija je cijena zaista visoka, u 120 g imamo porciju orašida za četveročlanu obitelj. Također, srdela će nam dati i proteine i nezasićene masne kiseline kao i losos, a dva puta u tjednu umjesto mesnog obroka, naša crijeva će biti zahvalna na varivu od grahorica, povrća i žitarica. Kroz kupovinu sezonskog voća i povrća te lokalnih proizvoda, štedimo i na taj način a doprinosimo ekonomskoj održivosti malih poljoprivrednika", kazala je. 

Građani najčešće griješe, kako navodi, u nedovoljnom unosu voća i povrća, nedovoljnom unosu vode te znatno manjem unosu ribe i ribljih proizvoda u odnosu na meso i suhomesnate proizvode.

"Ako me pitate kada je najbolje početi raditi na poboljšanju prehrambenih navika, reći ću u ovom trenutku dok čitate ovaj članak. Ne čekajte 1. u mjesecu niti naredni ponedjeljak, nutri, četiri, sad- nutricioniziraj se!", zaključila je za Bljesak.info Pandža.