Bečke mjere protiv propadanja hrane
U lancu proizvodnje, prodaje i kupovine na svjetskoj razini se baci oko 30% jestive hrane, od toga gotovo polovina u domaćinstvima.
Utoliko je važnije da djeca i mladi prepoznaju vrijednost namirnica i upoznaju kreativnu kuhinju.
Bečki stručnjaci su predstavili mjere protiv rasipanja hrane u sklopu radionica "Izbjegavanje bacanja hrane u školama" organizacije za ekološko savjetovanje "DIE UMWELTBERATUNG".
Pravilnim ophođenjem sa namirnicama na godišnjoj razini u Austriji bi se moglo izbjeći više od milijun tona bačene hrane. Bacanje namirnica je etički i ekološki upitno.
"Ekološki najteže padaju bačene namirnice životinjskog porijekla, jer je njihova proizvodnja povezana sa visokim emisijama stakleničkih plinova" objašnjava bečka savjetnica za okoliš Gabriele Homolka.
U okviru radionica stručnjaci su prenijeli svoje znanje o pravilnom ophođenju s namirnicama na sudionike iz cijele Austrije.
Organizirane su igre poput kušanja jogurta s različitim rokovima trajanja ili natjecanja pravilnog skladištenja i sortiranja hrane u frižideru. U senzornom laboratoriju, udruženje "Wiener Tafel" je pokazalo kako se treba oslanjati na sopstvena čula - jogurt kojem je prošao rok prije nekoliko dana može i dalje biti savršenog okusa.
"Djeca bi od malih nogu trebala biti dio procesa kuhanja i vidjeti kako se uvenula mrkva pretvara u ukusnu supu", pojasnila je Elke Oberhauser iz inicijative Best of the Rest.
U velikim kuhinjama i školskim kantinama Austrije svake godine se proizvede 61.000 tona otpada od hrane. Dovoljan razlog da se okupe svi akteri, učenici, nastavnici, roditelji te pegadozi i direktori škola, kako bi zajedno istražili potencijal za poboljšanje. Rješenja kao što su promjenjive veličine porcija, pojedinačna jela umjesto fiksnih menija, poboljšane narudžbe i povećana komunikacija među akterima donose brz uspjeh, priopćila je Mreža za međunarodnu komunikaciju Grada Beča.
