Ako pijete osam ili više pića tjedno, imate 133 posto veću šansu za oštećenje mozga

Osobe koje piju osam ili više alkoholnih pića tjedno imaju povećan rizik za oštećenja mozga koja se nazivaju hijalinskom aterosklerozom i koja su povezana s problemima pamćenja i razmišljanja, otkrila je studija objavljena u stručnom časopisu Neurology. Hijalinska ateroskleroza je stanje koje uzrokuje suženje, zadebljanje i skrućivanje malih krvnih žila. To otežava protok krvi te s vremenom može oštetiti mozak, a očituje se u vidu lezija i zona s oštećenim tkivom u mozgu.

''Prekomjerna konzumacija alkohola je velik globalni javno zdravstveni problem povezan s povećanim rizikom za brojne bolesti i za smrt. Istraživali smo kako alkohol utječe na mozak sa starenjem i naša je studija pokazala da prekomjerna konzumacija alkohola oštećuje mozak, što može dovesti do smanjene sposobnosti pamćenja i razmišljanja'', rekao je autor studije dr. Alberto Fernando Oliveira Justo sa Sveučilišta Sao Paolo u Brazilu.

Četiri skupine

U studiju je bilo uključeno 1.781 osoba koje su u trenutku smrti u prosjeku imale 75 godina i na svima je obavljena autopsija mozga. Znanstvenici su analizirali tkivo mozga tražeći znakove oštećenja, uključujući tau neurofibrilarne čvorove i hijalinsku aterosklerozu. Uz to, mjerili su težinu mozga i visinu svake osobe te su članove obitelji preminulih pitali o navikama osobe po pitanju konzumacije alkohola. Potom su sudionike podijelili u 4 skupine: 965 osoba koje nikada nisu pile, 319 koje su umjereno konzumirale alkohol (7 ili manje alkoholnih pića tjedno), 129 koje su prekomjerno konzumirale alkohol s osam i više pića tjedno te 368 osoba koje su prošle odvikavanje od alkohola i prestale piti. Znanstvenici su jedno piće definirali kao 14 grama alkohola, što je oko 350 ml piva, 150 ml vina ili 45 ml žestokog pića. Od onih koji nikada nisu pili alkohol, njih 40 posto je imalo oštećenja krvnih žila mozga. Od umjerenih konzumenata alkohola, 45 posto ih je imalo takva oštećenja, od onih koji su prekomjerno konzumirali alkohol oštećenja je imalo njih 44 posto, a od bivših alkoholičara njih 50 posto.

I veće šanse za Alzheimerovu bolest

Nakon što su uzeti u obzir faktori koji su mogli utjecati na zdravlje mozga, poput starosne dobi u trenutku smrti, pušenja i tjelesne aktivnosti, pokazalo se da su osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol imale 133 posto veće šanse za oštećenja krvnih žila u mozgu u usporedbi s osobama koje nikada nisu pile alkohol. Bivši alkoholičari su imali 89 posto veće šanse za oštećenja, a osobe koje su umjereno konzumirale alkohol 60 posto veće šanse za vaskularna oštećenja mozga.

Znanstvenici su otkrili da da su bivši alkoholičari i osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol imale veće šanse za razvoj tau neurofibrilarnih čvorova, što je biomarker povezan s Alzheimerovom bolešću, s tim da su prvi imali 31 posto veći rizik, a drugi 41 posto. Također prijašnji alkoholizam povezan je sa smanjenom masom mozga u usporedbi s tjelesnom masom te s lošijim kognitivnim sposobnostima, što nije utvrđeno kod osoba koje su umjereno ili prekomjerno konzumirale alkohol. Autori su otkrili i da su osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol u prosjeku umrle čak 13 godina ranije od onih koji nikada nisu pili.

''Otkrili smo da je prekomjerna konzumacija alkohola direktno povezana sa znakovima oštećenja mozga, a to može uzrokovati dugoročne posljedice na zdravlje mozga, što može utjecati i na sposobnosti pamćenja i razmišljanja. Razumijevanje tih posljedica ključno je za osvještavanje javnosti, ali i za nastavljanje provođenja svih preventivnih mjera kako bi se smanjila stopa alkoholizma'', istaknuo je dr. Justo koji je napomenuo i koja su ograničenja studije. Na prvom mjestu je to činjenica da nisu analizirali sudionike prije smrti, kao i to što nisu imali informacije o tome koliko dugo je trajala njihova konzumacija alkohola, kao ni o njihovim kognitivnim sposobnostima.