Barbieri: Hercegovina ima bogatu gastronomsku ponudu koju može uspješno brendirati

Poznati hrvatski gastronomski stručnjak i hrvatski književnik Veljko Barbieri (69) jedan je od gostiju na ovogodišnjem Street Food Festu koji se po prvi put održava u Širokom Brijegu.

Barbieri je možda bolje kazano, i domaćin na festivalu jer će imati zadatak animiranja publike prilikom kušanja hrane koja će se moći pronaći na štandovima na festivalu i jedan od voditelja programa, a kako i sam kaže na Hercegovinu gleda kao na svoj alternativni zavičaj.

Autor je brojnih novela, putopisa, kratkih priča i pjesama, a također voditelj je televizijske emisije “Jelovnici izgubljenog vremena” na HTV-u i gastronomskih rubrika u hrvatskim tjednicima i časopisima. Romani su mu prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u raznim domaćim i stranim antologijama proze. U posljednje vrijeme izdao je gastronomsku knjigu “Veliki gurmanski kanconijer” koju je u veljači predstavio u Čapljini. Zasigurno je jedan od boljih poznavatelja vrhunskih vina i gastronomske ponude diljem Mediterana.

Sve ovo ga čini idealnim za posebnog sudionika na nadolazećem Street Food Festu koji se održava 12. i 13. srpnja u Širokom Brijegu na platou novouređenog parka “Sajmište” prema Borku.

Barbieri je istaknuo da je uz Hercegovinu odavno vezan i voli u nju uvijek rado doći pa je sretan što je došlo i do ovog oblika suradnje.

"Početak ove suradnje seže poprilično davno, možda ne toliko s Mariom i Markom, međutim ja sam uz Hercegovinu poprilično vezan. Pošto sam radio i dosta dokumentarnih filmova u Hercegovini, potom za nekadašnju Našu TV radio sam jedan serijal o hercegovačkoj kuhinji što je rezultiralo jednom pravom “bajkom” o njoj, a isto tako tu je bila uključena i povijest Hercegovine u izdanju REDAH-a (Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu) uz pomoć UNDP-a.

Zbog toga mi nije bilo teško prihvatiti poziv ove mlade ekipe. Sa mnom su stupili u kontakt preko Ivana Jurilja koji je ranije bio u REDAH-u, a sad je u Uredu Vlade ŽZH za europske integracije, a također preko Miljenka Miće Crnjca iz Hotela Park u Širokom Brijegu gdje sam i sam dosta puto boravio i stekao dosta prijatelja. Onda smo se sreli u Makarskoj i vrlo brzo dogovorili uvjereni da možemo napraviti kvalitetnu suradnju. Ono što moram istaknuti, pošto dosta dobro poznajem hercegovačku kuhinju, ovdje se radi o jednom festivalu koji je poprilino nov i to ne samo u hercegovačkim okvirima.

Street food je jedan pojam koji se poprilično razvio i on je vrlo slojevit, može biti od onih najjednostavnijih hamburgera, ali može biti i vrlo zahtjevnih jela koja se jedu na nekoj podlozi što će sve biti prezentirano na festivalu.

Ja, osim što ću na službenom otvaranju govoriti s gospođom Jorgić, ići ću zajedno s organizatorima od štanda do štanda i malo animirati ljude i da vidimo zapravo što svatko od njih priprema. Jer nitko od nas još ne zna do kraja što će svatko od njih raditi. Veseli me isto tako program za djecu, možda se i ja uključim u radionice. Naravno u igre pivske tematike se ne mogu uključiti ali bi svakako skrenuo pozornost da će se u programu naći bogat izbor domaćih craft pivara, bogat gastronomski program i naravno sjajan glazbeni dio.

Zbog toga mi se jako sviđa cijela ta koncepcija i odaziv iz različitih restorana koji nisu samo iz Hercegovine već ima ih iz Tučepa, Slavonije s juga Dalmacije cijele, a dakako ne može proći ni bez Širokog Brijega, Mostara i Čapljine koja je također jedna uporišna točka u hercegovačkoj gastrokulturi, rekao je u gotovo jednom dahu Veljko Barbieri o svojim dojmovima prema Street Food Festu u Širokom Brijegu.

Nezaobilazna tema u razgovoru s Barbijerijem su svakako vina, a on kao vrhunski poznavatelj kvalitetnog vina visoko drži poznate hercegovačke brendove koji će se prezentirati ispred Turističkog klastera Hercegovine, a to su vinarije “Andrija”, “Zadro” i “Anđelić”. Smatra kako se ta vina mogu mjeriti s najboljim europskim vinima.

I doista taj jedan boom sa hercegovačkim vinima je pomalo čudan. Jer ona se više prodaju vani, predvođena vinima Andrija od obitelji Ćorić probijaju se na tržište dalekog Istoka. Probili su se čak i do Dubaija ili čak na tržište velike Kine, a da ne govorim o probaju na nizozemsko i njemačko tržište. Ono što je bila Istra u domaćim vinima stječem nekako dojam da to polako postaje Hercegovina koja se diči ne samo vinima nego i gastronomijom, otkriva se njena kultura i njene prirodne ljepote i ono što je najvažnije, seoska domaćinstva koja niču i rastu uz prirodne vinarije i također maslinarstvo što je vrlo važno.

Street Food Fest

Street Food Fest. 1.1K likes. Prvi Street Food Fest u Širokom Brijegu - od 12. do 13.7.2019. donijet će vam vrhunsku zabavu uz idealan trio: odlična hrana, vrhunsko pivo i super glazba!

Hercegovačka vina se u biti svode na dvije autohtone sorte, što je jako puno da jedan tako mali prostor ima baš autohtone sorte, to su dakako žilavka i blatina. One su dosta otvorena vina pa se mogu miješati i s drugim vinima, međutim ja nisam pobornik toga da se miješaju s plavcem, caberneom, merlotom.

Neka stoga žilavka i blatina ostanu takve kakve jesu, samo neka se njeguju kako treba, poručuje ovaj poznati hrvatski gastronom.

Rekao je kako za njega Hercegovina oduvijek bila značajan dio Mediterana, a uvjeren je kako će i on biti dobar domaćin na nadolazećem festivalu jer ga mnogi takvim i doživljavaju – domaćim.

Dolazim redovito u Hercegovinu sigurno više od 15 godina, u njoj imam velik broj prijatelja i rado je volim posjetiti. A mnogi me ljudi tamo smatraju “svojim” i “domaćim” pa se i ja zbog toga u Hercegovini osjećam kao kod svoju kuće. Uvjeren sam da ću i ja biti pravi domaćin svim gostima u Širokom Brijegu na Street Food Festu.

Po meni je Hercgovina oduvijek bila Mediteran i to onaj njegov unutrašnji dio par excellance, a jedna uzrečica kaže da ‘dokle rastu maslina i smokva i dokle uspijeva južnjačka vinova loza to je sve Mediteran’.

A to Hercegovina po svemu, svom položaju, kulturi, povijesti, tradiciji zasigurno jest, rekao je Barbieri u razgovoru za portal Jabuka.tv.

Kao gastronomski stručnjak istaknuo je da Hercegovina ima itekako što za ponuditi po pitanju gastronomije te da se ovdje neka jela pripremaju kao nigdje drugo što ih čini uistinu posebnima. Barbieri je nabrojao značajan broj hercegovačkih specijaliteta, ali istaknuo da je to samo mali dijelić što onoga svega što Hercegovina ima u gastronomiji.

Krenuo bih od ovih najjednostavnijih jela pa do onih zahtijevnijih. Prvo tu su s hercegovačka jela s kukama, jer one su jedinstvene, svugdje možete naići na šparoge, ali na takvu kvalitetu kakvu imaju kuke teško. Potom ne mogu ne spomenuti spomenuti hercegovačku puru začinjenu s lučinicom, što je uistinu posebno jer doista nitko to tako ne priprema. To jelo samo po sebi zaslužuje brendiranje. Potom pršuti su bendirani posvuda kao i jela ispod peke.

Ali hercegovačka peka se razlikuje i po svom bogatstvu povrća koji se u nju raznoliko stavlja osim mesa.

Izdvojio bih i razna hercegovačka variva koja su od raznih vrsta mesa, ponekad i ponutrica, premda one nisu toliko zastupljene u Hercegovini koje su se nekad smatrale nižom vrstom hrane. Tu su od variva hercegovački grah, leća, sačivica što je prije bilo zastupljeno u svim hercegovačkim kućama a sada je sve manje. Svakako treba izdvojiti i riječnu ribu u Čapljini koja bi se mogla mjeriti s najboljom ribom na Jadranu ali i riječnom ribom. Jer dok dođu do Čapljine jegulje one se dosta očiste, pa se čapljinski brulet donekle razlikuje od neretvanskog pogotovo jer se znaju stvarati i riječni rakovi koji obogaćuju rijeku i daju jedan osobit pečat svemu. Spomenuo bih i maslo iz stapa, možda se sad malo nabacujem s time, ali to je ostalo rašireno od Širokog prema planinskim područjima. Onda gulaš od divljači koje poseban utoliko što se obogaćuje pancetom i aromatičnim biljem s kojim Hercegovina također ne oskudijeva. Možda nisam stručnjak za kolače, ali i tu mislim da Hercegovina ima jako lijep izbor.

A možemo zaokružiti priču s pravim velikim kruhom ispod peke koji kao jedno veliko sunce isijava cjelokupnu hercegovačku gastronomiju.

Za kraj pozvao je sve koji su u mogućnosti da posjete novi dvodnevni festival u Širokom Brijegu, a uvjeren je da će s njega otići puni pozitivnih dojmova.

Uvjeren sam da će se na Street Food Fest odazvati i dosta ljudi iz Hrvatske i cijele Hercegovine. Ali sigurno da će tu biti i stranaca koji ljetuju na ovim prostorima, pogotovo u dolini Neretve i mjesta oko Vrgorca. A možda je najveći problem cestovna povezanost do Širokog Brijega i Hercegovine, ali to su neke druge teme na koje se ne vrijedi sada osvrtati. Ali tko god dođe na festival, siguran sam da će biti ugodno iznenađen što sve Hercegovina može ponuditi kao i ovaj festival koji je pomalo mladenački koncipiran.

Organizatori su i na moje veliko iznenađenje dosta mladi, praktično ljudi u ranim tridesetim godinama a neki čak i manje.

Oni su se dosta ambiciozno prihvatili jednog takvog projekta koji uistinu nosi sve u sebi što mladost može pružiti od glazbenog dijela, radionica i isto tako otvorenosti prema gostima kao što su bend Belfast Food i naravno pivarska tematika od gostiju sa strane. Očekujem kako ćemo imati dva jako lijepa dana, jedno vrhunsko druženje i nadam se kako će nas i vrijeme poslužiti. A sve ono što je važno počinje oko u predvečernjim i večernjim satima pa nećemo imati prevelike vrućine što je jamstvo da će sve biti savršeno, zaključio je ovaj književnik i gastronom.

Podsjetimo Street Food Fest se po prvi put održava u Širokom Brijegu, a možda i šire, 12. i 13. srpnja. na poznatoj lokaciji uz rijeku Lišticu, a sudeći prema programu koji organizitori polako predstavljaju i trudu koji ulažu u sve ovo, očekuje nas još jedna pozitivna priča u ovom hercegovačkom gradiću.