5 razloga zašto osjećamo glad nakon što smo jeli

Tek si pojela ručak i vratila se svojim radnim zadacima, a već osjećaš kao da bi mogla jesti još. Misli ti skreću na kolač koji te čeka kod kuće ili posežeš za grickalicama u torbi. Čini se kao da osjećaj sitosti kod tebe traje kraće nego kod drugih. Ovo može biti vrlo iritantno, a osim toga, stalno grickanje neće se pokazati dobrim za tvoju liniju. Dakle, toj lošoj navici svakako treba stati na kraj.

No vjerojatno se pitaš zašto je osjećaj sitosti kod tebe tako kratkog vijeka. Više je mogućih razloga i nisu svi fizičke prirode, a neki su prilično jednostavni.

Nekvalitetan san

Iza tebe je još jedna noć u kojoj se nisi uspjela odmoriti i probudila si se umorna. Možda imaš malu djecu, bolesna si, prolaziš hormonalne promjene ili stres - što god bio uzrok nedovoljnom spavanju, posljedice ćeš, nažalost, itekako osjetiti kroz dan.

Osim što ćeš se teško fokusirati i biti lošije raspoložena, moguće je da ti bude hladno i da osjećaš neutaživu glad. Pad energije podsvjesno ćeš pokušati nadoknaditi hranom - i to osobito onom s visokim udjelom šećera i masti. Ako ne spavamo dovoljno, u našem će se organizmu pojačati proizvodnja grelina, tako zvanog hormona gladi koji je odgovoran upravo za subjektivni osjećaj gladi, piše Žena.hr.

Višak kilograma

Čini ti se da ništa ne može zadovoljiti tvoj želudac kao jedna dobra pizza, porcija tjestenine ili primamljivi pekarski proizvodi. Tome je tako zato što, kad pojedemo obrok bogat ugljikohidratima u našem organizmu doći će do porasta jednog drugog hormona, leptina. Proteini ne utječu na proizvodnju ovog hormona koji, ako sve funkcionira kako treba, pruža osjećaš sitosti.

No, postoji kvaka: kod osoba koje imaju višak kilograma zabilježen je fenomen rezistencije na leptin, a posljedica je poremećaj osjećaja sitosti. Zbog toga, osoba koja već ima problem s viškom masnoće osjeća potrebu za još većim kalorijskim unosom.

Osjećaš se loše

Kad smo pod stresom, u PMS-u ili upravo prolazimo menopauzu češće posežemo za tako zvanom hranom za utjehu. Osjećaji kao što su anksioznost i potištenost koji mogu pratiti navedena stanja nerijetko pokušavamo ublažiti ukusnim zalogajem koji nam barem trenutačno diže dopamin, hormon sreće. Zanimljivo je, ali kad osoba prolazi neki traumatični događaj, kao što je prekid veze ili gubitak posla, dio ljudi reagirat će tako da će snažnije osjećati glad, a osobito će imati apetiti za slatko. S druge strane, kod nekih osoba odgovor na emocionalni stres bit će baš suprotan - potpuno će izgubiti tek.

Jedeš pogrešne namirnice

Iz svog si jelovnika izbacila masti jer se nadaš da ćeš tako smršaviti? Kupuješ samo proizvode s niskim udjelom masnoće koje nose oznaku da su dijetalni? Ovo bi mogla biti zamka zbog koje jedeš više i stalno osjećaš glad. Naime, tvoj neprijatelj nisu masnoće, nego šećer, a upravo dijetalni jogurti, čokoladice i pahuljice za doručak sadrže ga više nego što misliš. Šećer uzrokuje ne samo to da ćeš brzo opet osjetiti glad, nego i to da ukupno jedeš više.

Osim dijetalnih proizvoda, uzrok tvom problemu može biti u konzumaciji previše gotove hrane, poput smrznutih pizza i lasagna. Takve namirnice sadrže pojačivače okusa zbog kojih tvoj mozak neće odmah registrirati sitost - nego tek kanije. Zato je savjet jesti što sporije i nakon obroka pričekati 20-ak minuta pirje no što odlučimo trebamo li jesti još

Krivac je žvakača guma

Žvakača guma je praktičan način da osvježiš dah nakon obroka, a ponekad nam može pomoći i da brzinski utažimo glad. No, samo na kratko, jer ubrzo će nas snaći još jači napadaj gladi. Istraživanja su pokazala da osobe koje često uzimaju žvakaću ukupno na kraju pojedu više od onih koji će odmah reagirati na osjećaj gladi i nešto pojesti. Zato, trenutačni efekt koji pruža žvakača guma jednostavno nije zadovoljavajuć i bolje je da je izbjegavaš.

Zaključak

Kako brinemo o našem tijelu i što jedemo od velike je važnosti. Treba izbjegavati previše gotove hrane s puno masti i šećera. Žvakaće  također loše utječu, nakon njih osjećamo još veći napadaj gladi. Hormoni i san također mogu utjecati na naše raspoloženje i glad. Treba obratiti pozornost i slušati što nam naše tijelo govori.