Zvono mira darovano i Sarajevu

Sarajevu je poklonjeno Zvono mira, mirnodopski simbol Ujedinjenih naroda, čime se pridružilo obitelji gradova svijeta kojima je darovan ovaj simbol mira i uvažavanja, ali i potvrda uspješnih i prijateljskih veza između Sarajeva i Hirošime te Bosne i Hercegovine i Japana.

Na ceremoniji u Vijećnici, zamjeniku gradonačelnika Milanu Triviću Zvono mira predala je Seiko Takase iz Tokija, kćerka Chiyojia Nakagawe, čovjeka koji je utemeljio ovaj simbol čiji original je postavljen ispred sjedišta Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Univerzalni simbol mira

Takase je zvanicama ispričala da je njen otac bio sudionik Drugog svjetskog rata, ali i prijašnjeg kinesko-japanskog oružanog sukoba. Imao je svoju vojsku koja je uspjela preživjeti prvi od tih sukoba, ali u drugom, na ratištu u Burmi, poginuli su svi njegovi suborci, a on ranjavan.

Inspiraciju da načini univerzalni simbol mira dobio je kad je u bunilu ranjenika čuo zvukove zvona iz jednog burmanskog hrama.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Nakagawa je putovao po svijetu te iz mnogih zemalja donio kovanice njihovih valuta i 1952. godine ih pretopio u jedinstvenu masu od koje je načinio zvono. Također je u Zvono mira pretopio vlastito oružje, mač iz Drugog svjetskog rata, kao i druge lične metalne predmete iz tog perioda.

To je bila simbolika njegove želje da nikada više ne upotrebljava oružje i da nigdje u svijetu više ne bjesni rat već vlada jedinstvo.

Replike zvona

Chiyoji Nakagawa je četrdesetih godina proteklog stoljeća otputovao u Pariz i samoinicijativno, na zasjedanju Ujedinjenih naroda, iako Japan nije bio član te organizacije, od generalnog tajništva zatražio da se obrati skupu.

Dobio je dozvolu i kazao da Japan ne treba nikada više da ratuje, poželio da vlada mir u svijetu te izložio ideju o zvonu mira. Od sudionika konferencije iz desetina zemalja je dobio metalne kovanice te i njih ugradio u zvono koje će tri godine izrađivati u Japanu i potom odnijeti u sjedište UN-a te ga lipnja 1954. darivati godine putem Japanske asocijacije UN-a.

Početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, kad se nad svijetom nadvila opasnost nuklearnog sukoba, podario je dvije manje replike Zvona predstavnicima zemalja velikih sila.

Chiyoji Nakagawa je umro u 66. godini, ali je izrada replika Zvona mira nastavljena. Dosad su replike poklonjenje u 140 zemalja svijeta, a njegova kćerka je predsjednica Udruge za očuvanje UN zvona mira.

UN zvono mira

Takase je danas u Sarajevu rekla da je imala ogromnu želju podariti Zvono mira i ovom gradu, ratnom stradalniku.

Zamjenik gradonačelnika Sarajeva Milan Trivić, naglasivši da je ideja njenog oca postala službeni simbol mira UN-a, kazao je da on u tome vidi simboliku univerzalnih vrijednosti važnih za budućnost i opstanak ljudske vrste.

''Vjerujem da će ideja Vašeg oca, da će Sarajevo kao metafora svijeta, doprinijeti većem nivou civiliziranosti u 21. siječnju, kada će rat biti premašen a mir trajan'', izjavio je Trivić obraćajući se kćerki utemeljitelja Zvona mira.

Ceremoniji darivanja tog simbola Sarajevu prisustvovao je i aktualni veleposlanik Japana u BiH Hideyuki Sakamoto koji je poželio nastavak dobre suradnje njegove zemlje i Bosne i Hercegovine.

Japansko Zvono mira odzvanja za vrijeme proljetne ravnodnevice u ožujku, na dan otvaranja generalne skupštine UN-a u rujnu i na Međunarodni dan mira UN-a, 21. rujna.

Toranj Zvona je dizajniran na konceptu malog hrama s cvjetnim dekorom, koji je dizajnirao Rinpei Ooshita, tesar koji je specijalizirao arhitekturu hrama i svetišta. Kao takvo, Zvono mira je rezultat suradnje velikog broja ljudi koji su se slagali s idejama Chiyojia Nakagawe.