Ako vam se čini da je zimi puno teže izgubiti kilograme, niste jedini i niste u krivu.
Zimski mjeseci donose druženja, blagdanske zabave, tople napitke i obilje fine hrane.
Uz to, više sjedimo u kući, manje se krećemo i jedemo teže obroke nego inače. Sve to utječe na sporiji gubitak težine.
"Studije pokazuju da prosječan odrasli čovjek dobije oko pola kilograma između studenoga i siječnja", kaže dr. Christopher McGowan, specijalist za pretilost.
"Problem je što se taj višak često zadrži i tako kroz godine može ozbiljno utjecati na zdravlje."
Iako bi se moglo pomisliti da postoji neki "evolucijski" razlog za zimsko debljanje, poput hibernacije ili usporenog metabolizma, stručnjaci kažu da je prava priča puno jednostavnija: radi se o našim navikama i izborima.
"Nije realno očekivati da se metabolizam toliko uspori da utječe na težinu", objašnjava dr. Sue Decotiis. "Najviše utječe unos kalorija."
Većini ljudi zimsko debljanje dolazi iz sasvim praktičnih razloga: blagdanske trpeze, obilnije porcije, kolači, topli napici i manje fizičke aktivnosti.
"Za vrijeme blagdana, hrana je svuda oko nas i to potiče pretjerivanje", ističe McGowan.
Osim toga, često jedemo kod prijatelja ili obitelji, pa je teško pratiti kalorije. Uz užurbane rasporede, više se jede vani ili se poseže za brzom hranom i grickalicama, kaže dr. Amy Lee.
Čak i kad nije blagdan, zimi prirodno tražimo "toplu i utješnu" hranu, poput vruće čokolade ili kremastih variva.
"Za one koji vježbaju vani, niske temperature mogu potpuno uništiti i najbolje namjere", kaže McGowan.
I tako, kombinacija više kalorija i manje aktivnosti postaje savršena formula za nakupljanje kilograma.
Iako ponašanje ima najveći utjecaj, neke biološke promjene ipak igraju svoju ulogu.
"Mnogi su osjetljivi na hormonalne promjene koje dolaze s promjenom godišnjih doba", kaže nutricionistica Emma Laing. Te promjene utječu na energiju, apetit i raspoloženje.
Manje dnevnog svjetla znači i veća sklonost sezonskom afektivnom poremećaju (SAD).
"Ljudi su zimi češće umorni, manje aktivni i skloniji alkoholu", objašnjava Decotiis.
Kratki dani također zbunjuju naš cirkadijalni ritam pa tijelo misli da je vrijeme za spavanje već u 17 sati. To smanjuje motivaciju za večernju tjelovježbu, a lošiji san povećava glad, razinu kortizola i želju za kaloričnom hranom.
Dobra vijest: hladnoća može imati i pozitivan učinak.
Niske temperature aktiviraju smeđe masno tkivo, vrstu masti koja troši energiju kako bi održavala toplinu. No, da bi to imalo primjetan učinak, morali biste provoditi jako puno vremena vani, kaže Decotiis.
Srećom, postoje jednostavniji načini da ostanete na putu:
"Uvijek pojedite nešto bogato proteinima prije odlaska", savjetuje Decotiis. To sprječava prejedanje.
"Vrijeme je da konačno iskoristite traku za trčanje ili članarinu u teretani", kaže McGowan. Dobra su opcija i besplatni treninzi na YouTubeu.
Kratke šetnje po danu pomažu raspoloženju. Kod ozbiljnijeg stanja mogu pomoći svjetlosna terapija ili antidepresivi, piše Health.
"Oni koji povećaju razinu aktivnosti u ovo doba godine mogu izbjeći dobivanje kilograma, neki čak i smršave", dodaje McGowan.
