Zašto je teško održati kontakt očima dok razgovaramo?
Postoji dobar razlog zbog kojega teško održavamo kontakt očima sa sugovornikom dok s njim razgovaramo, kažu znanstvenici s japanskoga sveučilišta u Kyotu. Naš mozak jednostavno ne uspijeva istodobno upravljati zadaćom razmišljanja o izboru prave riječi i fokusirati se na sugovornikovo lice.
To je posebno uočljivo kada netko pokušava izgovoriti manje mu poznate ili česte riječi.
Znanstvenici sa sveučilišta u Kyoto testiranju su podvrgli 26 dobrovoljaca. Zadaća im je bila igrati asocijaciju riječima i istodobno gledati u računalno generirane slike, prenosi Hina.
Pokazalo se da su, kad su pokušali održati kontakt očima, s više poteškoća ispunjali zadaću asocijacija.
''Premda se čini da kontakt očima i verbalno procesuiranje ne ovise jedno o drugom, ljudi često skreću pogled od sugovornikovih očiju tijekom razgovora, što upućuje na međusobno isprepletanje dvaju procesa'', kažu japanski znanstvenici.
Našim je dobrovoljcima trebalo puno više vremena da se sjete neke riječi dok su sugovornika gledali u oči, no samo kada je posrijedi bila neka komplicirana riječ, tvrde znanstvenici te dodaju da krzmanje pri izgovaranju neke riječi upućuje na to da je mozak istodobno prisiljen 'baratati' s previše informacija.
Kao primjer jednostavne riječi naveli su riječ ''nož'', pri čemu je posrijedi predmet kojim nešto režete, kao primjer komplicirane riječ ''fascikl'', pri čemu se radi o predmetu koji možete otvoriti, zatvoriti ili u njega nešto umetnuti.
Premda je broj dobrovoljaca koji su sudjelovali u studiji vrlo malen, hipoteza je zanimljiva. Japanski znanstvenici podsjećaju da ovo nije jedina studija koja ukazuje na to da kontakt očima 'lagano zbunjuje' naš mozak.
Godine 2015. talijanski psiholog Giovanni Caputo pokazao je da zurenje u nečije oči deset minuta potiče izmijenjeno stanje svijesti. Sudionici istraživanja su halucinirali, pritom vidjevši svakojaka čudovišta, pa i vlastita lica.
Čini se da je uzrok tomu proces nazvan neurološka adaptacija, pri čemu mozak postupno mijenja odgovor na podražaj koji se ne mijenja. Primjerice, kada stavite ruku na stol, u prvom trenutku to osjetite, no osjećaj slabi što je dulje ondje zadržavate, javlja Hina.
Dobrovoljci koji su sudjelovali u studiji japanskih znanstvenika vjerojatno su iskusili neku vrstu neurološke adaptacije, no potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se u to bilo sasvim sigurno.
A ako vas netko, razgovarajući s vama, ne gleda u oči, ne znači da je nepristojan – možda je njegov kognitivni sustav samo preopterećen.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu ''Cognition''.
