Vitez: U dvije godine škole izgubile 11 razreda, skoro 300 učenika

Zbog loše ekonomske situacije i nemogućnosti zaposlenja, svakim danom sve više Bosanaca i Hercegovaca trbuhom za kruhom napušta zemlju. Dok se veliki odlazak stanovništva osjeti u svim sferama života, problemi koje sa sobom to donosi najvidljiviji su upravo u – školskim klupama.

Naime, potraga za boljim sutra roditelja uveliko je ispraznila školske klupe širom države te bi nakon rata, koji je ugasio veliki broj škola po selima, i bijele kuge, zbog koje nas je svake godine sve manje, upravo odljev stanovništva mogao biti sljedeća poražavajuća činjenica za BiH.

Alarmantne brojke

Iako je teško doći do tačnih podataka na razini države, pad broja učenika toliko je rapidan da su, naprimjer, samo u općini Vitez u dvije godine škole izgubile 11 odjeljenja, odnosno skoro 300 učenika. Računajući članove obitelji, samo općina Vitez je u ovom vremenskom periodu izgubila više od 1.000 stanovnika, a prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, u protekle dvije godine iz naše zemlje se, podsjetimo, iselilo više od 80.000 ljudi.

Tako danas imamo nemalo primjera poput onog iz osnovne škola u novotravničkom naselju Pećine, koju pohađaju samo dva učenika, za razliku od 500 djece, koliko ih je bilo prije rata.

Sociolog Srđan Vukadinović kaže da je prvi alarm upaljen nakon smanjenog broja prvačića, te da će primjera radikalnih gubitaka kada je u pitanju broj stanovništva biti i više. Škole su simbol opstanka, pa je jasno šta tako radikalan pad broja učenika kakav imamo u Vitezu znači za budućnost. Američki demografski institut iz Washingtona procjenjuje da će BiH do 2050. godine izgubiti 13 posto stanovništva, što je grad veličine Sarajeva.

Nebriga vlasti

''Svi alarmi odavno su trebali biti upaljeni. Rat je učinio svoje, obitelj se urušila kao vrijednost prve socijalizacije, brak je izgubio na značaju, ljudi sve kasnije stupaju u brak i imaju sve manje djece. Znam nekoliko primjera u kojima su otišli situirani ljudi. Recimo, bračni par, oboje doktori medicine, nisu otišli zbog novca, nego zbog apatije i negativne energije u našem društvu'', rekao je Vukadinović te dodao da uzroci iseljavanja stanovništva nisu samo ekonomski, prenosi Avaz.

I dok sve više ljudi odlazi, vlast ne čini ništa da ponudi alternativu, odnosno razlog za ostanak. Dok sjednicama Državnog i entitetskih parlamenata dominiraju teme iz prošlosti, vlast zatvara oči pred problemom masovnog iseljavanja. Možda i jedinog problema u državi o kojem ne bi trebalo biti teško postići konsenzus.

Višak nastavnog kadra novi socijalni problem

Posljedice odlaska stanovništva vidljive su u svim sferama života, a stručnjaci upozoravaju da bi jedna od njih mogla biti nova socijalna bomba. Riječ je o višku nastavnog kadra koji generira manji broj učenika. Procjene govore da je samo na području Srednjobosanske županije oko 300 zaposlenih u školama – višak!

Županijske vlasti širom zemlje požar nastoje ugasiti planovima o reformama školstva, odnosno pripajanjem manjih škola većima, što bi donijelo racionalnije poslovanje, ali i – otkaze. No, stručnjaci upozoravaju da će se gašenjem malobrojnih preostalih škola u selima ugasiti i sama sela.

''Ako zatvore škole u selima, ljudi koji ostanu u državi, otići će školovati se u najbliže gradove, što će značiti kraj ionako pustim selima. I od učenika i od viška nastavnog kadra napravit će nove putnike za treće zemlje bez povratne karte'', rekao je Vukadinović.