Vijenci i molitva u spomen na velikana: 'Šantića čuvaju svi osim Mostara'

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na grob Alekse Šantića na Pravoslavnom groblju Bjelušne u Mostaru obilježena je 98. godišnjica smrti velikog pjesnika.

Parastos su održali mostarski svešetnici Radivoje Krulj, Duško Kojić, Branimir Borovačanin i Nebojša Radić uz prisustvo članova Upravnog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ''Prosvjeta'' Gradski odbor Mostar, Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ''Gusle'' i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibora Milivojevića.

Vraćanje njegovog imena 

Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević istaknuo je da je Aleksa Šantić naš ponos, pravi primjer kako se može biti i Mostarac i književnik i Srbin.

''Vraća nas u ranija vremena kada je život bio teži, a opet su jedni druge više poštovali. On treba biti svijetli putokaz svima nama u Mostaru kako treba živjeti i raditi, a grad kroz vraćanje njegovog imena ulicama, trgovima, školama pokazati kakvu budućnost i na kojim osnovama želimo da izgradimo. Društvena zajednica u cjelini trebala bi da više promovira lik i djelo Alekse Šantića, ali ne samo Šantića, nego niza drugih umjetnika, književnika koji trebaju da budu uzor našoj djeci u odgajanju i odrastanju'', naglasio je Milivojević.

Član Nadzornog odbora SPKD ''Prosvjeta'' GO Mostar Zlatko Serdarević naveo je da je Aleksa Šantić čovjek koji je zadužio, ne samo ovu, već i naredne generacije svojim djelom, ali i svojom osobnošću.

''Kada se spomene Mostar prva aluzija je Aleksa Šantić. Kada se govori o njegovom djelu onda treba istaknuti da su svi poznati književnici i književni kritičari suglasni da je on unikum u smislu da je pisao iskrenu poeziju, što je malo tko od drugih pjesnika s prostora bivše Jugoslavije. Malo je koja osoba kao Aleksa imao sposobnost i dar da je njegovo veličanstveno djelo potpuno suglasno s njegovom osobnošću. Kakvo mu je djelo, takva mu je osobnost. Kada se čita njegova poezija vidi se njegov lik, a kada se gleda njegov lik može se osjetiti njegova poezija. Da ne govorimo koliko je Šantić volio sve narode, uvažavao multietnički život u Mostaru, koliko je cijenio komšiluk, o tome su pjesme ispjevane. To je osnovni razlog zašto je tako obljubljen kod svih i zašto traje i zašto će trajati'', kazao je Serdarević.

Negiranje djela 

On je podsjetio da je u predratnom periodu tadašnja vlast Mostara jako puno uradila na afirmaciji njegovog djela i lika, pokrećući manifestaciju ''Šantićeve večeri poezije'' podignuta je statua, bista, pomepezno obilježena stogodišnjica njegovog rođenja.

Pročitajte još

Na današnji je dan umro jedan od najvećih - Mostar ne pamti takvu sahranu

''Kao i u svakom ratu i u ovome je došlo do destrukcije njegovih obilježja. Što se tiče sadašnjeg vremena SPKD ''Prosvjeta'' GO Mostar je preuzela organiziranje manifestacije 'Šantićeve večeri poezije' koje su ponovo doživjele trijumf i kroz tu manifestaciju vraćeno je ime pjesnika u Mostar. Imamo slučajeva da se u nekim krugovima negira njegovo djelo, a vrlo je čudno da u školskim udžbenicima nema Šantića ili je to minimum. Još uvijek traje destrukcija njegovog djela, ali puno toga je i postignuto, posebno 'Šantićevim večerima' koje su međunarodnog karaktera'', kazao je Sedarević.

Predsjednik SPKUD ''Gusle'' Radislav Tubić naglasio je da ''Gusle'' i ''Prosvjeta'' dostojanstveno čuvaju sjećanje na Aleksu Šantića.

''Nažalost, ne osjećamo da je to slučaj s Gradom Mostarom, a Šantić je svoj život posvetio Mostaru i po njegovom liku i djelu Mostar je poznat nadaleko. Jedna od škola, zapravo Gimnazija Mostar, trebala bi da nosi Šantićevo ime kao nekada'', naveo je Tubić.

On je naglasio da bi stalno trebali da se prisjećamo Šantićevih poruka da živimo zajedno i odnosimo se jedni prema drugima na najbolji način.

Podsjetimo, Aleksa Šantić umro je 2. veljače 1924. godine od, tada neizlječive bolesti, tuberkuloze.