VIDEO | Marin iz Širokog Brijega u HRT-ovoj priči o mladima koji ne odgađaju brak

U Hrvatskoj je prošle godine sklopljeno 17.682 braka, a mladi se sve kasnije odlučuju na brak i zasnivanje obitelji. Ipak, priča Marte i Marina Marića pokazuje kako se i u vremenu odgoda, nesigurnosti i velikih životnih odluka ljubav ponekad jednostavno nametne kao logičan nastavak zajedničkog puta.

Marta je na studij u Zagreb stigla iz Ivankova pokraj Vinkovaca, a Marin iz Širokog Brijega. Upoznali su se na fakultetu, zajedno su od prvog mjeseca studija, a danas su u braku godinu dana.

"Marta i ja smo zajedno od prvog mjeseca faksa. Sad smo došli do kraja studija i ostao nam je samo diplomski rad pa smo rekli - zašto bismo se na kraju faksa odvajali", kazao je Marin Marić u prilogu HRT-a.

Marta je dodala kako je brak za njih bio prirodan korak nakon završetka fakulteta.

"To je za nas bio logičan korak nakon završetka fakulteta. Nismo se htjeli razdvajati niti vraćati svatko u svoj rodni kraj, nego smo odlučili ostati zajedno", poručila je Marta Marić.

Stiže mali Šimun

Mladi bračni par uskoro će dobiti dijete, a već su odabrali i ime.

"Već imamo i ime - mislimo da će biti mali Šimun, ako se ništa ne promijeni. Jako se veselimo", poručili su.

Njihova priča uklopljena je u širu sliku demografskih promjena u Hrvatskoj, gdje mladi sve kasnije ulaze u brak. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, prošle godine u Hrvatskoj su sklopljena 17.682 braka.

Prosječna dob sklapanja braka iznosila je oko 30 godina za žene i 32 godine za muškarce. U Europskoj uniji prosječna dob ulaska u brak još je viša te iznosi 32 godine za žene i 35 godina za muškarce.

Sve kasniji ulazak u brak

Demograf Anđelko Akrap u prilogu HRT-a pojasnio je kako je riječ o prijelazu iz tradicionalnog u industrijsko društvo.

"To je prijelaz iz tradicionalnog društva u industrijsko društvo. I to naravno nosi odgode ulaska u brak", kazao je Akrap.

Kao neke od razloga navodi dulje školovanje, ali i poteškoće mladih u rješavanju egzistencijalnih pitanja, što odgađa ulazak u brak i utječe na manji broj djece.

"Prvo, dulje školovanje jedan je od razloga. Drugo, dio mladih ne uspijeva riješiti egzistencijalna pitanja, što odgađa ulazak u brak i dovodi do manjeg broja djece. S druge strane, poznato je da ljudi sve kasnije ulaze u brak", objašnjava Akrap.

Mjere za mlade obitelji

Kako bi se pomoglo mladim obiteljima, uveden je niz demografskih mjera, među kojima su povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, fleksibilniji roditeljski dopust i izgradnja vrtića.

Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić navela je i mjere vezane uz stanovanje.

"Prije nekoliko mjeseci donijeli smo i Nacionalni plan stambene politike, mijenja se cijeli niz zakona upravo u resoru koji su potrebni kako bi država krenula u smjeru priuštivog stanovanja", navela je Josić.

Tu su još jednokratne potpore, veći dječji doplatak te porezne olakšice.