Mislite da vas kava razbuđuje? Novo istraživanje donosi zanimljiv odgovor

Milijuni ljudi svakodnevno započinju dan kavom, čajem ili drugim napitkom s kofeinom, uvjereni da im to daje ključnu prednost, bilo za fizički napor ili za koncentraciju na uredskom poslu.

No, nova znanstvena studija sugerira da je utjecaj kofeina na kognitivne sposobnosti složeniji nego što se misli i da možda ne pomaže onoliko koliko se vjeruje.

Iako postoji suglasje da kofein može potaknuti osnovne funkcije poput brzine reakcije, njegov učinak na složenije misaone procese ostaje nejasan.

Što je otkrila nova studija?

Istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients proučavalo je utjecaj kofeina na kognitivne funkcije višeg reda. Rezultati su pokazali da doza od 300 mg kofeina, primijenjena ujutro sat vremena prije testiranja, nije poboljšala kognitivne sposobnosti sudionika niti njihovu reaktivnu agilnost.

"Kofein također nije značajno utjecao na raspoloženje, umor, budnost, simptome apstinencije, kao ni na tjelesnu temperaturu i temperaturu kože", navodi João Agulhari, koautor studije i istraživač sa Sveučilišta Liverpool John Moores.

U studiji je sudjelovao 51 rekreativno aktivan muškarac u dobi od 18 do 30 godina, a svi su u prosjeku konzumirali manje od 150 mg kofeina dnevno. Taj je podatak ključan jer se neki učinci kofeina mogu pripisati ublažavanju simptoma apstinencije.

Sudionici su također imali ujednačen ritam spavanja, što je istraživačima omogućilo da isključe utjecaj individualnih cirkadijalnih ritmova na rezultate.

"Ranije studije znatno su se razlikovale u kontroli spavanja, dobu dana, uobičajenom unosu kofeina i placebo efektu. Htjeli smo ispitati kofein u strogo standardiziranim ranojutarnjim uvjetima", objasnio je Agulhari.

Sudionici podijeljeni u tri skupine 

Sudionici su bili podijeljeni u tri skupine: jedna je dobila 300 mg kofeina, druga placebo, a treća ništa. Testovi su bili osmišljeni za procjenu učenja, pamćenja, brzine obrade informacija, vizualno-motoričkih i vještina donošenja odluka te reaktivne agilnosti. Analiza je pokazala da nema značajne razlike među skupinama.

"Bitno je naglasiti da ovo ne znači kako kofein nikada ne može utjecati na kogniciju ili agilnost", kaže Agulhari.

"To znači da kod naspavanih, rekreativno aktivnih mladih muškaraca koji inače konzumiraju malo kofeina, ova doza nije donijela mjerljivu korist tijekom našeg standardiziranog ranojutarnjeg protokola".

Autori studije sugeriraju da bi upravo kontrola kronobiologije i unosa kofeina mogla objasniti zašto njihovo istraživanje nije pronašlo učinak, za razliku od nekih starijih.

"U određenim okolnostima, kofein možda prvenstveno nadoknađuje manjak sna ili ublažava apstinencijsku krizu, umjesto da poboljša izvedbu iznad razine koju ima odmorna osoba", dodaje Agulhari.

Uz to, ova studija procjenjivala je složene kognitivne zadatke, za razliku od jednostavnijih, na koje kofein češće utječe.

Zašto je kronobiologija važna?

Osim što utječe na endokrini, probavni i srčani sustav, "kronobiologija i naš cirkadijalni ritam imaju ključnu ulogu u kogniciji i izvršnim funkcijama", kaže dr. Kenneth Lee, medicinski direktor Centra za poremećaje spavanja pri UChicago Medicine.

Odabirom sudionika s prosječnim cirkadijalnim ritmovima - onih koji nisu ni izraziti ranoranioci ni noćne ptice - istraživači su eliminirali varijablu koja bi mogla utjecati na rezultate. "Oni na bilo kojem kraju tog spektra mogli su imati povećanu varijabilnost u odgovoru na kofein", dodaje dr. Lee.

Razlog leži u načinu na koji kofein djeluje. On blokira receptore za adenozin, kemikaliju koja se nakuplja u mozgu tijekom budnosti i razgrađuje tijekom spavanja. Dr. Lee objašnjava da ekstremni kronotipovi mogu imati različite razine adenozina u isto doba dana, što mijenja reakciju na kofein.

Što zaključiti iz svega?

Ovi rezultati ne znače da se trebate odreći jutarnje kave. Agulhari ističe da je ova studija samo dio serije od četiri istraživanja njegova tima, a jedno od njih pokazalo je poboljšanje snage kod osoba koje su uzimale kofein, piše Prevention.

"Važno je sagledati cijelu seriju istraživanja jer se čini da su učinci kofeina specifični za vrstu aktivnosti koja se mjeri. To što nismo našli korist za kogniciju ili reaktivnu agilnost ne znači da kofein ne može koristiti drugim aspektima fizičke izvedbe", poručuje.

Također treba uzeti u obzir da su sudionici bili iz vrlo specifične skupine i testirani pod strogo kontroliranim uvjetima. "Reakcije bi mogle biti drugačije kod žena, vrhunskih sportaša, ljudi koji inače piju puno kave, različitih kronotipova ili osoba koje su testirane nakon doručka", zaključuje Agulhari.