U Kaknju otkriven veliki broj stećaka

Na području općine Kakanj broj stećaka znatno je veći nego što su zabilježila dosadašnja istraživanja, pokazali su rezultati rada posljednjeg Projekta ''Popis stećaka'' koji od listopada prošle godine provodi JU Kultuno sportski centar ''Kakanj''

Za nešto više od dva mjeseca, do zimske pauze, pronašli su 180 stećaka, koliko ih je do sada bilo upisano, a smatraju da će do polovice ove godine pronaći oko 500.

''Na lokacijama koje su ranije istražene našli smo znatno veći broj stećaka'', kazao je Feni direktor JU KSC ''Kakanj'' Aldin Šljivo.

Istaknuo je da su detaljno pristupili svakoj nekropoli i da je to već pokazalo zavidne rezultate. Iako su u lošem stanju, smatra da će u narednom periodu nekropole biti uređene, a stećci zaštićeni.

''Ovaj put ćemo pristupiti drugačije. Svake godine ćemo detaljno uređivati onoliki broj nekropola koliko imamo novca. Tako da ćemo u jednom momentu imati sve nekropole sređene i spremne za pokazivanje'', naglasio je Šljivo te dodao da će svaki stećak biti snimljen.

Na području Kaknja ranije su uređene dvije nekropole stećaka sa vidikovcima, Ivničko-zagradska i Nažbiljska nekropola, a stručni tim je do sada radio na 15-ak lokacija.

Nastavak projekta planiran je u tekućem mjesecu, a Šljivo smatra da će do kraja maja popis biti završen, nakon čega će biti napravljen plan za budućnost.

Nakon što budu evidentirani stećci koji se nalaze na području općine, najavio je Šljivo, bit će popisani i oni koji su odneseni iz Kaknja. Dva najpoznatija kakanjska stećka su Zgošćanski stećak i Zgošćanski obelisk koji se nalaze u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Stećak je uobičajeni naziv za kameni nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka na širem području BiH, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i južnim dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji.

 U okviru zajedničkog projekta četiri zemlje stećci su kao fenomen upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a.