Uskoro godišnjica upisa stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a

Stećci, jedinstveni primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, uskoro će proslaviti prvi rođendan od upisa na prestižnu Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Naime, 15. srpnja prošle godine Komitet UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) na zasjedanju u Istanbulu odlučio je da kruniše dugogodišnji rad velikog broja eksperata iz četiriju zemalja - Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske koje su odlučile 2. studenog 2009. godine zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta. Cilj je bio da stećci, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda u tim zemljama, postanu dio svjetske baštine.

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović kazao je povodom prve godišnjice od upisa stećaka na ovu listu, da se prvi put na organizirani način, od općinskog do državnog nivoa, razmatra kako odgovoriti svim zahtjevima za brigu o stećcima.

''To su dodatne obaveze za sva ministarstva i u stalnoj smo komunikaciji s trima zemljama koje su nominirale stećke'', kazao je Osmanović te dodao da je obaveza svih institucija u BiH da se brinu o stećcima, a posebno s onih prostora na kojima se ti nadgrobni spomenici i nalaze.

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum izrazio je zadovoljstvo načinom brige o stećcima dodajući da su upravo ti spomenici dobar primjer međudržavne suradnje.

''BiH trenutno vodi Međudržavni odbor za upravljanje stećcima i do sada su održana dva sastanka na kojima su donijete bitne odluke'', naglasio je Šešum.

Dodao je da je fokus sada stavljen na Perućicu, jednu od posljednjih očuvanih prašuma u Europi, koja je nedavno upisana na Tentativnu listu UNESCO-a.

''Kada vlasti u BiH to odluče, započet će proces nominacije. Također postoji mogućnost da se Perućica spoji s Nacionalnim parkom 'Durmitor', kako bi se što prije našla na Listi svjetske baštine UNESCO-a'', zaključio je.

Na Listu svjetske baštine upisano je 30 nekropola stećaka, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije bio je "Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici".

Projekt serijske nominacije stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a predstavlja jedan od najsloženijih i najobimnijih projekata iz oblasti zaštite graditeljskog naslijeđa.

Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se prepliću i upotpunjuju.

Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi kao i pokojnika koji su tu našli posljednja počivališta, po čijoj su želji, što se vidi iz pojedinih natpisa, stećci i klesani.

U BiH se najveći broj stećaka nalazi na području Tuzle, Goražda, Jablanice, Kladnja, Konjica, Kupresa, Ljubuškog, Novog Travnika, Olova, Stoca, Trnova, Berkovića, Bileće, Foče, Kalinovika, Nevesinja, Pala, Rogatice, Sokoca i Šekovića.