U BiH komercijalna vrijednost instaliranog piratskog softvera 15 milijuna američkih dolara

Komercijalna vrijednost instaliranog piratskog softvera na osobnim računalima (PC) u Bosni i Hercegovini u 2011. iznosila je 15 milijuna američkih dolara, a stopa piratstva i dalje iznosi 66 posto.

Ovo su rezultati Globalne studije o softverskom piratstvu za 2011. godinu, istraživanja asocijacije Business Software Alliance (BSA).

Istraživanje se radi svake godine radi dobivanja aktualnih informacija o softverskom piratstvu u svijetu.

“S obzirom na to da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 66 posto, BiH i dalje ima značajne gubitke. Međutim, treba imati u vidu da se značajan broj aktivnosti na suzbijanju softverske piraterije dogodio tijekom tekuće godine tako da je realno očekivati bolje rezultate u narednoj studiji", izjavila je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH.

BSA smatra da je nužno nastaviti s naporima usmjerenim na smanjenje stope softverskog piratstva jer se time štite prava proizvođača koji ulažu u razvoj tehnologije, a pored toga direktno se doprinosi razvoju bosanskohercegovačkog gospodarstva.

Ovo je deveta globalna studija o piratstvu koju su objavili BSA i IDC, vodeća tvrtka za istraživanje tržišta IT industrije, u suradnji s Ipsos Public Affairs, kojom je utvrđeno da je stopa piratstva na globalnoj razini 42 posto.

Komercijalna vrijednost softverskog piratstva je narasla s 58,8 milijardi dolara u 2010. godini na 63,4 milijarde dolara u 2011. i to zbog svjetskih ekonomija u razvoju gdje su stope piratstva najveće. Prilikom izrade studije inkorporirane su 182 ulazne informacije iz 116 zemalja i regija širom svijeta.

Ove godine studija također uključuje i istraživanje između 15.000 korisnika osobnih računala iz 33 zemlje koji formiraju mišljenje od okvirno 82 posto globalnog računarskog tržišta.

Rezultati ovog dijela istraživanja su pokazali da su najčešći korisnici piratskog softvera veoma mladi muškarci za koje je dvostruko veća vjerovatnost da žive u zemljama u razvoju, te da poslovni korisnici priznaju korištenje piratskog softvera češće nego drugi korisnici jer je velika šansa da će kupljeni softver za jedno računalo instalirati na veći broj računala u uredu.

Pokazano je i da na globalnoj razini postoji jaka podrška za prava intelektualnog vlasništva, ali i da s druge strane nisu identificirani pravi motivacijski alati za korisnike piratskog softvera da promijene svoje ponašanje u praksi – samo njih 15 posto u zemljama u razvoju spominje rizik da budu uhvaćeni kao razlog zbog kojeg ne bi nabavili piratski softver.

Zanimljivi podaci koje sadrži BSA studija za 2011. su i dokazani koraci koje vlade u cijelom svijetu mogu poduzeti da bi spriječili softversko piratstvo, a što uključuje povećanje edukacije javnosti i izgradnju svijesti o softverskom piratstvu i zaštiti intelektualnog vlasništva u suradnji s predstavnicima IT industrije i organima vlasti, te modernizaciju zaštite softvera i drugih zaštićenih materijala da bi se održao korak s inovacijama kao što su „cloud computing“ i razvoj umreženih mobilnih uređaja.

Istovremeno, nužno je inzistirati na provedbi zakona o zaštiti intelektualnog vlasništa i posvetiti tom zadatku ljudske resurse, uključujući i specijalizirane odjele, obuka organa vlasti i sudstva, poboljšanje prekogranične saradnje i ispunjavanje obveza Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje se odnose na aspekte trgovinske razmjene intelektualnog vlasništa, kao i pružati primjer korištenjem legalnog softvera i promovirati korištenje legalnog softvera u državnim institucijama, tvrtkama kao i među dobavljačima i ugovornim kompanijama.

“Ovogodišnja studija pokazuje da dok piratstvo i dalje prijeti globalnoj ekonomiji, s druge strane u BiH su se desile pozitivne promjene percepcije zakonske regulative kad je u pitanju intelektualno vlasništvo,” rekla je Melisa Selesković-Kapić, menadžerica za antipiratstvo Microsoft BiH, priopćeno je iz BSA u BiH.