Top 10 arheoloških otkrića 2016.

Časopis Archaeology, kojeg izdaje Američki institut arheologije već 69 godina, objavio je popis 10 najvažnijih arheoloških otkrića u prošloj godini u kojem je na prvom mjestu najstariji zapis na kome se pominje London, odnosno "Londinium" iz prvog stoljeća naše ere, objavio je Tanjug.

Naime, tijekom rimske uprave Velikom Britanijom za pisanje su korištene drvene tablice presvučene voskom i tijekom 2016. pronađeno je 400 takvih tablica prilikom iskopavanja temelja za novu upravnu zgradu kompanije Bloomberg. Takve drvene ploče su rijetko odolijevale zubu vremena, a ova kolekcija je preživjela jer je bila izolirana u rupi blizu vode i bez prisustva kisika, a među njima je i ova koja je nastala oko 50 godine prvog stoljeća i na kojoj se jasno može pročitati ime grada.

Pošto je London osnovan oko početka prvog stoljeća, na pločama su i prvi podaci o novom gradu.

Istraživači su u sjeverozapadnoj Kambodži skenirali laserom iz zraka 900 četvornih milja gdje su sada guste šume i otkrili su da je ta regija oko hramova Angkor vata i Angkor Toma bila gusto naseljena. To su bila sjedišta lokalne uprave u okviru prostranog Kmerskog carstva čiji su planovi vrlo slični naselju neposredno uz čuveni hram Angkor Wat, a to znači da su imali četvrtaste kvartove kanale, i misteriozne humke. Ovo je prva potvrda da su u Kmerskom carstvu postojali značajni gradovi u 10. i 11. stoljeću.

O povijesti Atene se više zna iz pisanih izvora nego što je sačuvano materijalnih tragova i zato je vrlo značajno otkriće masovne grobnice iz sedmog stoljeća prije nove ere u kojoj je nađeno 80 muških kostura koji su bili povezani lancima.

Grob je svjedočanstvo o sukobima između veleposjednika i građana Atene koji su se zalagali za republiku. Da se radilo o pogubljenju, svjedoče udarci istim tupim predmetima po lubanjama, vjerojatno pobunjenika koji su zahtijevali da se ukine tiranija i uspostavi republikanska vlast.

Da je Egipat još nepresušna riznica za arheologe najbolja je potvrda košulja ili mini haljina za koju je utvrđeno pomoću radioaktivnog ugljika da potiče iz 5100. godine prije nove ere. Fino tkana pamučna odjeća nađena je u gradu Tarkhan i pravo je čudo da je opstala u tako dobrom stanju tako dugo vremena i danas važi za najstariji odjevni predmet takve kvalitete i tako dobrog kroja.

Nekoliko stotina metara od ulaza u pećinu Bruniquel u sjeverozapadnoj Francuskoj prije nekoliko godina su nađeni kameni krugovi načinjeni od izlomnjenih stalaktita. Tada je tim neobjašnjivim krugovima određena starost 47.000 godina ali prošle godine uranijsko-torijsko datiranje stalaktita pokazalo da su "iznikli" prije 176.000 godina. Pošto su u toj regiji tako davno živjeli samo neandertalci, to znači da su samo oni mogli skupiti kamenje i stalaktite i napraviti te krugove. Pravljenje krugova zahtijevalo je kolektivno angažiranje, ali dosad se ne zna njihova svrha.

Uloga žene u drevnim kulturama privlači posljednjih godina sve veću pažnju i zato su peruanski arheolozi bili ugodno iznenađeni kada su našli grob neke ugledne žene star 4.600 godina. Na lokalitetu Aspero nađen je ženski grob na kosturom ukrašenim školjkama vrlo rijetke vrste koje su donešene na udaljenosti od nekoliko stotina milja na sjeveru Perua. Odjeća joj je bila ukrašena figuricama ptica, i amazonskih majmuna izrađenim od kostiju.

Na tom mjestu su nađene figurice žena od gline iz istog razdoblja što pokazuje da su žene imale značajnu ulogu u toj ranoj zajednici.

Na obali jezera Turkana u Keniji nađene su kosti 27 muškaraca koji su prije 10.000 godina masakrirani iz nepoznatih razloga.

Na malom otoku Mona u blizini obale Portorika lokalno stanovništvo je ukrašavalo jednu pećinu crtežima svojih božanstava. U jednoj od pećina pored crteža iz 10. i 11. stoljeća, nađeni su crteži križeva i zapisi iz Biblije na latinskom jeziku koji su ostavili prvi Španjolci koji su u 16. stoljeću stigli do tog otoka. To je , smatraju stručnjaci, neosporan dokaz da su dvije civilizacije bile spremne živjeti jedna uz drugu, a tek kasnije je došlo do sukoba i netrpeljivosti.

U blizini otoka Antikythera u Egejskom moru prije nekoliko godina je nađena olupina potonulog broda iz 65. godine prije nove ere koji je prenosio veliko bogatstvo. Prošlog ljeta je pronađen ljudski skelet u olupini, što se inače rijetko događa. Znanstvenici se nadaju da će utvrditi porijeklo pronađenog mornara koji je vjerojatno bio u jednoj od ostava kada je brod potonuo i tako ostao zarobljen na dnu.

Sačuvano je oko 1.000 službenih dokumenata vezanih za čuveno suđenje vješticama iz Salema u 17. stoljeću, ali ni u jednom se ne spominje mjesto gdje je 19 osuđenih osoba bilo obješeno. Sada je konačno utvrđeno mjesto gdje su bila postavljena vješala, ali nema tragova pokojnika. Vjeruje se da su rođaci žena koje su obješene između 1692. i 1693. dolazili tijekom noći i odnosili pokojnice do obiteljskih grobnica, piše Tanjug.