Svijet čeka gora epidemija od ebole

Stručnjaci su potpuno složni u uvjerenju da će iduća epidemija neke bolesti vrlo vjerojatno biti iznenađenje.

"Svi smo sigurni koliko i najmanje sigurna država na svijetu. Zarazne bolesti ne poštuju bilo kakve granice", rekao je za CNN Jimmy Whitworth, profesor međunarodnog javnog zdravstva na Londonskoj školi higijene i tropske medicine.

On napominje da diljem svijeta, svakog dana, postoje manje epidemije nekih zaraznih bolesti. Ali moderni način života mogao bi pomagati bolestima da se još brže i još dalje šire.

CNN navodi čak sedam razloga zašto bi iduća epidemija neke bolesti mogla biti teža nego ikad.

Urbanizacija i rast broja stanovnika

Činjenice ne lažu. A činjenice urbanog okruženja kažu da živimo, radimo, jedemo i približavamo se ljudima bliže nego u bilo kakvom ruralnom okruženju. Zbog svega toga rastu šanse da će se bolest širiti zrakom, nečistom vodom ili čak da će je komarci prenijeti. Neka predviđanja kažu da će čak dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine.

Osim toga, kako sve više ljudi živi na sve manje prostoru, to stvara sve veću potrebu za hranom. Zbog toga će poljoprivrednici morati uzgajati sve više životinja koje su novi izvor zaraze. Naime, stoka je izvor tuberkuloze i afričke bolesti spavanj, prenosi Express.

Dolazak u novi okoliš

Kako raste broj stanovnika, to znači da treba sve više mjesta za život, a time dolazimo do gradnje u dosad nenaseljenim područjima kao što su šume. Novi okoliši donose kontakt s novim životinjskim vrstama i samim time i nove bolesti.

Kao primjer toga David Heymann, stručnjak iz Chatham Housea, navodi Lassa vrućicu koja se širi fekalijama zaraženih glodavaca. Lassa vrućica je viralna bolest popraćena visokom temperaturom i obilnim krvarenjem iz različitih dijelova tijela, uključujući i nos i oči. Heymann pojašnjava da takva bolest prelazi na ljude zato što se šire gradovi i uništavaju prirodna staništa zaraženih glodavaca. "Kad nemaju gdje ići po hranu, okrenu se ljudskim domovima", kaže Heymann.

Klimatske promjene

Sve više dokaza izlazi u javnost koji pokazuju da klimatske promjene donose sve više poplava i toplinskih valova. Sve to povećava opasnost od širenja bolesti putem zagađene vode kao što je kolera ili porastom broja komaraca koji pak nose neke druge bolesti.

Globalno putovanje

Već danas možete otputovati u praktički bilo koji kutak našeg planeta, pod uvjetom da imate dovoljno novca. Upravo to je omogućilo nezamislivo širenje bolesti. Primjerice, epidemija SARS-a 2003. godine počela je s doktorom Liuom Jianlunom. On je razvio simptome bolesti dok je bio na putovanju po Kini, a zatim je otišao u posjet obitelji u Hong Kong. U manje od četiri mjeseca više od 4.000 slučajeva SARS-a i 550 smrti bilo je izravno povezano s njegovim posjetom Hong Kong, javlja Express.hr.

Građanski rat

"Ako se zdravstvo ne može nositi sa zarazom, nastaje totalni kaos", kaže Heymann. Država, ako se nađe suočena s velikim internim sukobom posebno je izložena opasnosti od širenja bolesti. "Epidemije mogu potpuno paralizirati države", kaže Whitworth i navodi primjere Sierra Leona, Gvineje i Liberije koje su, kako on kaže, bile na rubu raspada. Sve tri države imaju dugu povijest nemira i zbog toga je njihovo gospodarstvo i zdravstvo bilo potpuno nespremno za veće širenje bolesti.

Manjak medicinskog osoblja

Osim klimavog zdravstvenog sustava, države u kojima se zaraze češće događaju što su većinom zemlje u razvoju, imaju manje liječnika i medicinskih sestara zato što su većinom otišli trbuhom za kruhom u druge države.

Širenje informacije

U računalnom dobu, novi načini komunikacije donose nove načine za širenje panike među stanovništvom. Velika većina manjih epidemija moglo je proći relativno neprimjetno, posebno kako se udaljavamo od epicentra zaraze. Danas je to potpuno drukčije. Od Zagreba do Londona, ljudi lako mogu saznati za svaku epidemiju zaraze u Magburaki, gradu od četrdesetak tisuća stanovnika u središnjem Sierra Leoneu.