Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Zemlja propada

Svi ignoriraju upozorenja, a planet se upropaštava

15.05.2012. u 08:36
text

Previše potrošnje, prekomjerno eksploatiranje prirodnih resursa i sve brojnije stanovništvo dovode planet Zemlju u opasnost, navodi se u izvješću 2012. Živa planeta koji je u utorak objavio WWF (World Wide Fund for Nature), nekoliko tjedana prije samita u Riju.

Ovo izvješće, koje se objavljuje svake dvije godine, službeno je započeo nizozemski astronaut Ander Kuipers koji se okreće oko zemlje na Međunarodnoj svemirskoj stanici, javio je AFP. "Imamo samu jednu zemlju, a ja sa ISS-a mogu da vidim otisak čovječanstva na planetu. Vršimo nepodnošljiv pritisak na našu planetu, a ipak treba da spasimo našu jedinu kuću", kazao je.

Jim Leape, generalni direktor WWF Internationala, čije je sjedište u Glandu, Švicarska, kaže: "Svijet živi kao da imamo još jednu planetu na raspolaganju. Koristimo 50 posto više resursa nego što zemlja može trajno da ih proizvede, i ako se ništa ne promijeni do 2030. godine ni dvije planete neće za to biti dovoljne".

"Izvješće pokazuje da je planet vrlo bolestan", izjavio je Jonathan Baillie iz Zoološkog društva u Londonu, koautor izvješća. "Ignoriranje ove dijagnoze bi moglo imati velike posljedice za čovječanstvo. Zdravlje planete možemo povratiti samo tako što ćemo napasti korijene zla, a to su rast stanovništva i prevelika potrošnja", dodao je.

Izvješće 2012. Živa planeta koristi jedan indeks da izmjeri promjene u zdravlju ekosistema na planeti. Ovaj indeks prati više od 9000 populacija u oko 2600 vrsta i pokazuje globalno opadanje svih populacija od 1970. Najviše su pogođeni tropski ekosistemi, s opadanjem od 60 posto u 40 godina. Izvješće ističe također utjecaj urbanizacije. U 2050. godini, dvije od tri osobe živjet će u gradovima.

Ekološki otisak stanovništva u siromašnim zemljama povećao se za 323 posto od 1961. godine, osuđuje se u izvješću. U periodu između 2000. i 2010. godine svake godine je nestalo 13 milijuna hektara šume. Zemlje BRIICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Indonezija i Kina) i zemlje sa srednjim prihodom povećale su svoj ekološki otisak po stanovniku za 65 posto od 1961. godine.

Međutim, razlika između ekološkog otiska bogatih i siromašnih zemalja je ogromna. Izvješće pokazuje da je ekološki otisak bogatih zemalja pet puta veći od siromašnih zemalja. Svjetsko stanovništvo se udvostručilo od 1950. Sa sedam milijardi u 2011. godini trebalo bi narasti na više od 9,3 milijarde do 2050.

Izvješće predlaže rješenja za "stvaranje prosperitetne budućnosti" za "9, odnosno 10" milijardi ljudi do 2050. Među ovim rješenjima je proizvodnja koja će koristiti manje energije i smanjivanje potrošnje.

Ovo izvješće je objavljen pet tjedana prije UN-ove Konferencije o trajnom razvoju, koja će se održati u Riju u lipnju pod nazivom Rio+20. Prvi Samit o Zemlji održan je u Riju 1992. godine. 

"Izvještaj otkriva da i Bosna i Hercegovina troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Ako bi ovakvim načinom života živjeli svi ljudi na planeti, trebali bismo jednu i pol planetu kako bi zadovoljili svoje životne navike".

U usporedbi sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatska ima dosta veći ekološki otisak, dok Srbija ima nekoliko niži, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u Hrvatskoj iziskuje 2,36, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planete, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planete.