Sve više mladih ima problema s krivom kralježnicom i pretilosti

Sve više mladih Mostaraca i Mostarki na žalost ima problem s malokrvnošću, pretilosti i skoliozom, utvrđeno je prilikom redovitog provođenja sistematskog pregleda koji se provodi za prve, treće, pete i sedme razrede osnovnih škola na području grada Mostara.

Kako je kazala ravnateljica Odjela školske medicine mostarskog Doma zdravlja dr. Senada Vuica, još uvijek nema potpunih rezultata jer je sistematski pregled proveden tek za učenike Prve i Treće osnovne škole, ali navedeni problemi svake godine sve su više izražajni kod učenika petih i sedmih razreda koji se i nalaze u najosjetljivijoj životnoj dobi razvoja.

Najizražajniji problemi petih i sedmih razreda, kako je kazala, svakako su rezultat nezdravog načina života, o čemu je za njihov daljnji uspješan razvoj potrebno posebno povesti računa.

- Posebno su izražene skolioze, krivljenje kralježnice i malokrvnost kako kod djevojčica, tako i kod dječaka, kaže Vuica za Dnevni list koja redovito učenicima piše uputnice za nove kontrole. Uglavnom ih šalje na daljnje tretmane kod ortopeda, pregled krvne slike, a onda im se propisuju određene terapije, u što je svakako uključen režim prehrane, kako za malokrvne, tako i pretile osobe.

Navedeni problemi, kako je kazala Vuica, iz godine u godinu sve su vidljiviji na što ona konstantno apelira te koristi i ovu priliku kako bi skrenula pažnju svim relevantnim osobama na problem s kojim se mostarska mladež susreće u najosjetljivijoj životnoj dobi.

- Grad Mostar i svi ljudi koji žele dobro djeci trebaju se zauzeti za to da se napravi što više sportskih dvorana, što više sportskih terena i igrališta, kako bi se djeca bavila sportom. Plivanje je jedan od najboljih sportova za razvoj djece, kazala je Vuica svjesna da je taj sport u gradu na Neretvi luksuz koji si samo rijetki mogu priuštiti. Odbojka, rukomet, nogomet, košarka, to su sportovi na kojim redovito inzistiraju, ali prema dosadašnjoj praksi, kako je ustanovljeno, kaže da se na njima se izuzetno malo radi.

Tjelesni odgoj koji se održava u školama, kaže Vuica, više je nego nedovoljan jer ga djeca imaju svega tri sata tjedno, što je jako malo za razvoj djece u toj dobi kad bi po njezinu sudu trebali imati tjelesne aktivnosti svaki dan barem sat vremena dnevno, a kad napomenemo da neke škole nemaju mogućnost ni za taj minimum sportskih i tjelesnih aktivnosti, onda je problem još veći.

- Treba više dvorana i mogućnosti da djeca što više tjelesnih aktivnosti provode, ali isto tako i što manje teških torba, ustvrdila je Vuica navodeći kako bi i škole djecu mogle na neki način rasteretiti obveza nošenja takvih torba, ali i poraditi na njihovom tjelesnom odgoju s naglaskom na pravilno sjedenje uz naglašavanje važnosti pravilne prehrane, što je preduvjet zdravog razvoja.

Barem šest do osam sati tjedno, kako je naglasila, djeca trebaju imati tjelesne aktivnosti, uz jasnu poruku roditeljima i sportskim udrugama da to na neki način djeci omoguće.

Godinama prilikom provođenja sistematskih pregleda kod djece prvog i trećeg razreda najizražajniji problemi su tepanje i mucanje, što se, kako kaže Vuica, ove godine još nije primijetilo u velikoj mjeri. No, konkretni rezultati znat će se tek na kraju školske godine kad se pregledi izvrše u svih 26 osnovnih škola na području grada Mostara.

No, osnovni problem, kako ističe, za sve uzraste je nedostatak tjelesnih aktivnosti, što se posebno očituje u pretilosti koja se vidno povećava zadnjih nekoliko godina.