Suvremena zanimanja: Likovna škola bogatija za dva nova smjera

Dizajn tekstila i odjeće i Industrijski i reklamni dizajn dva su nova smjera koja ove godine uvodi Srednja škola likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića u Mostaru.

Mostarski osnovci uskoro će morati donijeti važnu životnu odluku i odabrati svoje daljnje školovanje, nova dva smjera koja nudi škola likovnih umjetnosti uvelike su tražena na tržištu rada, a mnogi ih smatraju i suvremenim zanimanjima.

Inače, Srednja škola likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića osnovana je 1996. godine i obrazuje učenike u oblasti slikarskog, grafičkog i kiparskog dizajna, po hrvatskom planu i programu.

''Do sada smo na smjerovima imali po 18 učenika, pa će tako biti i za nova dva smjera. Inače, prvi razred je identičan za sve i biti će ista predavanja kao i na ostala tri smjera'', rekao je u razgovoru za Bljesak.info ravnatelj ove škole Željko Schnattinger.

Praksa

Za industrijski i reklamni dizajn, kako kaže Schnattinger, praksa će se raditi u školi, dok je za smjer dizajna i tekstilne odjeće dogovorena suradnja s dizajnericama iz Mostara.

''U školi radimo praksu za industrijski i reklamni dizajn jer smo već u postojećem kiparskom smjeru imali industrijski dizajn. Bilo bi bolje da imamo veće prostore i više financija, jer tada bi mogli nabaviti i neke tehničke stvari, alate i strojeve, a ovako improviziramo i donosimo od kuće.

Što se tekstilnog dizajna tiče dogovorili smo suradnju s dizajnericom Stankom Zovko, i malom privatnom tvrtkom na Balinovcu koja se bavi šivanjem'', rekao je Schnattinger o praktičnoj nastavi.

Kriteriji

Kada su u pitanju kriteriji za upis, Srednja škola likovnih umjetnosti ima prijemni ispit za sve kandidate, pa će osnovci kako bi upisali ove smjerove morati položiti prijemni ispit. Kada će službeno početi upisi ovisi od ministarstva, a kako kaže ravnatelj, inače budu tri roka.

Prednost ovih smjerova je po mišljenju ravnatelja, to što učenici nakon završene srednje škole mogu odmah krenuti praktično raditi.

Nakon škole odmah na posao

''Većina mladih kada završi srednju školu prisiljena je studirati, a ne mogu svi studirati. Učenici moraju tražiti posao, a škole nisu osposobile učenike da samostalno rade. Ovi smjerovi daju učenicima mogućnost da se sami pokrenu'', kaže Schnattinger.

Ovi smjerovi nisu mnogobrojni i nema puno radne snage, a Schnattinger vjeruje kako su ovo zanimanja budućnosti, no sve je do učenika koliko će sami biti poduzetni nakon završenog školovanja.