Srčani češći od 25. prosinca do 7. siječnja

Stopa smrtnosti od srčanog udara povećana je u blagdanskom razdoblju od 25. prosinca do 7. siječnja, ali ne nužno zbog hladnoga zimskog vremena kako se dosad vjerovalo, već zbog unosa veće količine hrane koja je usto i kaloričnija, nedostupnosti ili udaljenosti bolničkih ustanova i emocionalnog stresa, pokazali su rezultati istraživanja znanstvenika s melbournskog sveučilišta.

Ranija analiza podataka američkih znanstvenika čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of the American Heart Association, upućivala je na mogućnost da je stopa smrtnosti od srčanog udara povećana tijekom zimskih mjeseci zbog hladnoće, no istraživanje tima melbournskih znanstvenika koje je vodio Josh Knight baca drukčije

Treba istaknuti da je nova studija provedena na Novome Zelandu gdje blagdansko razdoblje pada u ljetnom razdoblju, piše Hina.

"Blagdansko razdoblje od Božića do Sveta tri kralja u Sjedinjenim Državama pada u najhladnijem dijelu godine, kada je stopa smrtnosti od srčanog udara visoka zbog niskih temperatura i gripe", kazao je Knight, čiji je tim u analizi koristio podatke novozelandskoga ministarstva zdravstva u razdoblju od 1988. do 2013. Tijekom dvadesetpetgodišnjeg razdoblja umrlo je 738,409 ljudi, među kojima je od srčanog udara smrtno stradalo 197,109 osoba.

Znanstvenici su u analizi 'odvojili' smrtne slučajeve koji su se dogodili u bolnicama od onih koji su se dogodili izvan zdravstvenih ustanova.

Australski su znanstvenici u analizi koristili slične statističke metode kao njihovi američki kolege u ranijoj studiji, a njihovo je istraživanje pokazalo da se na Novom Zelandu 4,2 posto srčanih udara s fatalnim ishodom u navedenome blagdanskom razdoblju događa izvan bolnica.

Studija je pokazala i da je prosječna dob smrtno stradalih od srčanog udara u spomenutom periodu nešto niža nego tijekom drugih razdoblja u godini - 76,2 godine u odnosu na 77,1 godine.

Knight kaže da su on i kolege u analizi uspjeli odvojiti "efekt blagdana" od "efekta zime" te je naveo moguća objašnjenja "efekta blagdana": promjenu u kvantiteti i kvaliteti hrane, povećano konzumiranje alkohola, emocionalni stres, manji broj osoblja u bolnicama, posjete rodbini i udaljenost bolničkih ustanova.

Istaknuo je i da je važno produbiti saznanja o tome pridonose li ograničen pristup stručnoj zdravstvenoj njezi, odnosno bolnici u kombinaciji s ostalim faktorima rizika, poput emocionalnog stresa i nešto više konzumiranog alkohola povećanom broju smrtnih ishoda od srčanog udara u navedenom razdoblju. Podsjetio je i da pacijenti tijekom blagdanskog razdoblja rjeđe traže liječničku pomoć zbog potencijalno udaljenih bolničkih ustanova ili liječnika.

"Za vrijeme božićnih praznika stanovnici Novog Zelanda češće putuju, posjećujući rodbinu i prijatelje koji žive u dijelovima zemlje u kojima nema većih bolničkih ustanova", objasnio je.

Jedan od razloga može biti i činjenica da ljudi tijekom blagdanskog razdoblja odgađaju odlazak liječniku, osobito ako im se simptomi ne čine ozbiljnima.

Knight savjetuje svima koji prepoznaju simptome srčanog udara da odmah pozovu hitnu pomoć, da za to vrijeme miruju i da uzmu tabletu aspirina od 300 mg.