Srbija sve starija, za četiri desetljeća bez trećine stanovništva

Potraju li sadašnji demografski trendovi, u Srbiji i Vojvodini bi se do 2061. godine broj stanovnika mogao smanjiti za 20 do 30 posto, upozorio je u srijedu demograf beogradskog Instituta društvenih nauka Goran Penev, ukazujući na to da je starosna struktura već potpuno poremećena.

"Imajući u vidu starosnu dob stanovništva, prosječna starost je 43 godine, međutim bitnije je da je čak 33 posto više starijih od 65 godina nego što ima mlađih od 15 godina. Potpuno je poremećena starosna struktura", rekao je Penev za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Sve masovniji odlasci

Demografski grafikoni, kako navodi RTS, već godinama upozoravaju Srbiju, koja ne samo da ima najniži prirodni prirast u odnosu na sve bivše jugoslavenske republike, već je i jedna od samo 32 države svijeta koje bilježe pad broja stanovnika.

Negativni prirodni prirast ima samo 18 zemalja svijeta, od kojih je 17 u Europi, što Srbiju, uz sve masovnije odlaske mladih u inozemstvo, čini državom s nepovoljnom starosnom strukturom, uz prosječnu starost od oko 43 godine.

Ako se nastave sadašnji demografski trendovi, prognoze UN-a su da će na teritoriju Srbije 2061. godine živjeti tri milijuna ljudi manje nego danas, a demograf Penev upozorava kako je tim prognozama obuhvaćen i teritorij Kosova, gdje je natalitet viši.

"Ukoliko se ostvare neke od naših projekcija za središnju Srbiju i Vojvodinu, broj stanovnika mogao bi biti manji za 20 do 30 posto, što je više od projekcija UN", rekao je Penev za RTS dodavši da na ovakav trend utječu brojni faktori: niska stopa rađanja, odlazak stanovništva iz zemlje i umjereno produljenje očekivane životne dobi stanovništva.

Cijeli svijet stari

Penev navodi da to što Srbija stari nije neuobičajeno jer i cijeli svijet u prosjeku stari, no upozorava da Srbija spada u skupinu zemalja s demografski najstarijim stanovništvom na svijetu. "Problem je što sve veći postotak žena iz fertilnog razdoblja izlazi bez djece. To je ono što je razina u posljednjih 10-15 godina za Srbiju", rekao je Penev ocijenivši taj podatak "alarmantnim".

On upozorava i da se nepovoljni demografski trendovi nastavljaju te da je 2018. po prvi put u proteklih 120 godina u Srbiji bio manji broj živorođenih, nego u godinama nakon 1. i 2. balkanskog rata, kada je dosta stanovništva stradalo.

Početkom 50-ih godina u Srbiji se rađalo oko 160.000 beba, a sada je je skoro triput manje novorođenčadi - oko 65.000, ali i taj broj iz godine u godinu pada, a prvi puta je, tvrdi Penev, zabilježeno manje od 65.000 živorođenih beba.

Prema podacima iz 2016. Srbija je, bez zbrajanja stanovništva na Kosovu, što je posljednji put učinjeno 2011., imala oko 7,2 milijuna stanovnika. U Srbiji je u tijeku probni popis stanovništva, tijekom kojeg će biti obrađen uzorak od 20.000 stanovnika u 50 gradova i naselja, a redoviti popis predviđen je za 2021. godinu, prenosi Hina.