Demografski slom u BiH: HNŽ među najgorima

Negativan trend se nastavlja - u Bosni i Hercegovini i ove godine rađa se manje stanovništva nego što ga umire.

''Od 1996. do danas broj rođenih se smanjuje. U rasponu od samo 21 godinu, za 16.000 je smanjen godišnji broj rođenih stanovnika. Istovremeno, broj umrlih se povećava. To traje godinama, već više od desetljeća upozoravam na to da je broj umrlih znatno veći od broja rođenih, i to u kontinuitetu'', kaže za „Avaz“ ekspert za statistiku i demografiju Hasan Zolić.

Brakovi i razvodi

Potvrđuju to i najnoviji podaci Zavoda za statistiku FBiH objavljeni proteklih dana. U veljači je broj rođenih 1.081, a umrlih 1.474. Prirodni priraštaj je minus 393. Od deset županija u Federaciji BiH, samo dva, Bosanskopodrinjski i Sarajevski, bilježe pozitivan prirodni priraštaj.

Najgora je situacija u Tuzlanskom kantonu, gdje je 124 umrlih više nego rođenih, zatim u Unsko-sanskom, onda u Hercegovačko-neretvanskoj županiji...

 Sve se to samo konstatira, a BiH je u demografskom slomu. Neizvjesna je ekonomska situacija, dječiji dodatak u HNŽ je 25 KM. Za to se ne mogu kupiti ni pelene – kaže Zolić.

Oni optimističniji ipak ne gledaju ni na krize ni na statistike. O tome svjedoči i broj zaključenih brakova. U FBiH su se u prošlom mjesecu najviše udavali i ženili u Tuzlanskom kantonu (165) te Zeničko-dobojskom (129). Zanimljivo je da je najviše razvoda u Unsko-sanskom kantonu, čak 35 od ukupno 108 u cijeloj FBiH.

Žene u prosjeku, prema ocjeni Zolića, stupaju u brak u 27., a muškarci s tri godine više.

No, zabrinjava činjenica da u BiH živi samo 100.000 djece starosti između tri i šest godina.

Zolić upozorava da BiH postaje zemlja staraca. Izgubljenom se zemljom danas smatra ona koja ima osam posto populacije starosti 65 godina i više, a mi smo odavno premašili taj procent.

Prazni gradovi

Zato se slaže s procjenama Crvenog križa BiH da će nam za 35 godina gradovi biti kao današnja povratnička sela, u kojima nema škola jer nema djece.

Od prije nekoliko godina BiH je gubila jedan gradić, u posljednjih godinu-dvije riječ je o gradu srednje veličine. Osim bijele kuge, situaciju dodatno otežava i odlazak cijelih obitelji. Do sada je, prema neslužbenim podacima, jer država zvanične krije, BiH napustilo 1,7 milijuna ljudi, od čega 70.000 u posljednje dvije godine, uglavnom mladih.

I u regiji kritično

Procjene demografa UN-a su da se broj stanovnika u BiH u idućih 20 godina neće mnogo povećati, a ako bude nastavljena sadašnja tendencija stope nataliteta i mortaliteta, za 300 godina na ovim prostorima više neće biti stanovnika.

U problemu je i regija Hrvatski državni sekretar za demografiju Marin Strmota prošlog mjeseca dao je javnu ostavku, u nadi da će problem bijele kuge biti u fokusu tamošnjih vlasti. U Srbiji se već 25 godina bilježi negativna stopa prirodnog priraštaja, naši istočni susjedi godišnje izgube i do 38.000 stanovnika.