Revolucija u prehrani: Kako planetarna dijeta može spasiti ljudske živote

Takozvana planetarna zdravstvena dijeta, prema novom istraživanju, pokazala se izuzetno korisnom za dugoročno zdravlje te bi mogla značajno smanjiti rizik od prerane smrti.

Prema izvješću ove godine, ova dijeta može donijeti niz zdravstvenih koristi onima koji je dosljedno prate.

Pozitivno je to što nije riječ ni o čemu ekstremnom, ne uključuje povremeni post ili potpuno izbacivanje ključnih namirnica iz svakodnevne prehrane.

Prema podacima Komisije EAT-Lancet, ovom bi se dijetom moglo izbjeći čak 15 milijuna smrti godišnje u svijetu, što bi značilo smanjenje rizika od prerane smrti za gotovo 30 posto.

Izvješće navodi kako bi se stopa obolijevanja od raka, dijabetesa, srčanih bolesti i drugih kroničnih bolesti mogla znatno smanjiti ako se pridržavate ove prehrane. Pa o kakvoj se točno prehrani radi?

Riječ je o tzv. planetarnoj zdravstvenoj dijeti, poznatoj i kao EAT-Lancet dijeta, prehrambenom obrascu bogatom biljnim namirnicama, koji smanjuje unos životinjskog mesa, posebice crvenog ,u korist voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki.

Istraživači su naveli da "sve nacionalne dijete značajno odstupaju od planetarne dijete", ali da bi se upravo ovim pristupom moglo spriječiti milijune smrti godišnje.

"Takva tranzicija smanjila bi stope mnogih nezaraznih bolesti i potaknula dugovječnost u zdravlju", dodali su.

Što točno uključuje ova dijeta?

Planetarna zdravstvena dijeta preporučuje sljedeći dnevni unos:

• Cjelovite žitarice – 150 g ili 3–4 porcije

• Voće i povrće – 500 g ili barem 5 porcija

• Orašasti plodovi – 25 g ili 1 porcija

• Mahunarke – 75 g ili 1 porcija

Dok se unos životinjskih proizvoda smanjuje, i dalje se preporučuje umjeren unos sljedećeg (tjedno):

• Riba – 700 g ili 2 porcije

• Perad – 400 g ili 2 porcije

• Crveno meso – 200 g ili 1 porcija

• Mliječni proizvodi – 500 g dnevno, što odgovara jednoj porciji sira, mlijeka ili jogurta

Također se savjetuje ograničiti unos šećera, soli i zasićenih masti, koji se često nalaze u prerađenoj hrani.

"Komisija je jasno pokazala koliko je važno promicati zdravu i svima dostupnu prehranu". rekla je dr. Helen Croker, zamjenica ravnatelja za istraživanja i politiku u Svjetsko fondu za istraživanje raka.

Dodala je da će ova dijeta rezultirati poboljšanjem zdravlja, otkrivši da je organizacija sufinancirala istraživanje jer prehrana pomaže ljudima i nakon dijagnoze raka, piše LADbible.

Zabrinjavajuće je to što države ne provode dovoljno mjera kako bi ovakva prehrana postala pristupačna svima.

Izvješće pokazuje da trenutačni prehrambeni sustavi širom svijeta doprinose s 30% ukupnih emisija stakleničkih plinova, a ujedno negativno utječu na klimu, bioraznolikost i potrošnju slatke vode – zbog čega i nosi naziv ''planetarna zdravstvena dijeta''.

Nažalost, gotovo polovica svjetskog stanovništva (oko 3,7 milijardi ljudi) nema redovit pristup zdravoj hrani ili ne zarađuje dovoljno za život.

"Transformacija prehrambenih sustava ogroman je okolišni i društveni izazov, ali je preduvjet za povratak u siguran klimatski sustav i zdrav planet. Način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu utječe na zrak koji udišemo, vodu koju pijemo, tlo koje hrani naše usjeve, te zdravlje i dostojanstvo radnika i zajednica", izjavio je Johan Rockström, supredsjedatelj komisije i direktor Instituta za klimatska istraživanja u Potsdamu.

Prema nalazima studije, ako bi se cijeli svijet prebacio na planetarnu zdravstvenu dijetu uz snažne klimatske politike, emisije stakleničkih plinova mogle bi se smanjiti za više od polovice, što bi bilo jednako uklanjanju emisija iz svih postojećih termoelektrana na ugljen.

Također se predlaže da vlade potaknu zdravu prehranu oporezivanjem nezdravih proizvoda i subvencioniranjem voća i povrća.