Pušači 2,6 puta izloženiji riziku od raka

Godišnje se u osam europskih i skandinavskih zemalja rak prouzrokovan pušenjem dijagnosticira kod 270.000 ljudi, pokazalo je novo istraživanje čije rezultate prenosi portal Euractiv.

Kod pušača je vjerovatnoća da dobiju rak koji se povezuje s pušenjem 2,6 puta veća nego kod onih koji nikada nisu pušili dok je kod bivših pušača rizik jedan i po put veći.

Pušenje je među glavnim uzročnicima brojnih vrsta raka, uključujući rak pluća, debelog crijeva i bešike, i zato je, kako je istaknuo vođa istraživačkog tima koji je radio izvještaj Antonio Agudo, za razvoj preventivnih strategija izuzetno značajno prepoznavanje veze pušenja i raka.

''Rezultati nam pokazuju da je doprinos pušenja pojavi raka značajan i da je, usprkos znatnim naporima usmjerenim na smanjenje pušenja u europskim zemljama, i dalje od ogromne važnosti ukazivanje javnosti na veći rizik od raka kod pušača. To je prioritet radi prevencije'', istaknuo je Agudo koji je istraživač na Katalonskom onkološkom institutu.

On i njegove kolege su u sklopu programa Europske istrage raka i ishrane uradili istraživanje koje je obuhvatilo 440.000 građana iz Danske, Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Nizozemske, Norveške, Španije, Švedske i Velike Britanije. Studija s rezultatima istraživanja je objavljena u Žurnalu kliničke onkologije.

Istraživači su pratili sudionike u istraživanju u razdoblju između 1992. i 2000. godine. Na početku istraživanja nijedan od njih nije imao dijagnosticiran rak.

Na kraju istraživanja kod 14.563 sudionika koji su bili izloženi duhanskom dimu razvila se neka vrsta raka koja je potpuno ili dijelom prouzrokovana izloženošću duhanskom dimu. To odgovara dijagnosticiranju raka kod 270 ljudi na 100.000.

U posmatranom razdoblju kod gotovo 4.500 ljudi obuhvaćenih istraživanjem dijagnosticiran je rak debelog crijeva ili rektalni, kod oko 3.000 rak pluća a kod 1.850 kancer donjeg urinarnog trakta.

Ostale vrste raka koje se povezuju s konzumiranjem duhana javile su se u manjem broju a među njima su kanceri stomaka, usta, bubrega, pankreasa, grlića materice i neki tipovi leukemije.

Svi ti kanceri se povezuju s pušenjem ali ih pušenje nije prouzrokovalo u svim slučajevima. Istraživači su sračunali da slučajevi raka za koje su vjerovatan krivac cigarete čine 35 posto broja ukupno dijagnosticiranih slučajeva.

Kod nekih vrsta raka, poput raka pluća i grkljana, najveći dio, čak 80 posto, posljedica je pušenja. U slučaju raka bubrega osam posto je prouzrokovano pušenjem a kod kancera pankreasa 13 posto.

U osam zemalja obuhvaćenih istraživanjem godišnje je dijagnosticirano oko 1,5 miljuna novih slučajeva raka od kojih je polovina u vezi s pušenjem.

Agundo je kazao i da broj dijagnosticiranih slučajeva raka povezanih s pušenjem u zemljama obuhvaćenim istraživanjem "nije daleko od očekivanja" istraživača.

Profesor Univerziteta u Torontu Prabat Ja, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da rezultati iz izvještaja ukazuju na potrebu povećanja napora za smanjenje pušenja u EU.

Nedavno objavljeni izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj pokazao je da je potrošnja duhanskih proizvoda u većini europskih zemalja smanjena zahvaljujući kampanjama u javnosti protiv pušenja, zabrani reklamiranja duhana i povećanju poreza.

U Švedskoj i na Islandu postotak odraslih koji puše pao je ispod 15 posto s više od 30 posto u 1980. godini ali u Grčkoj i danas svakodnevno puši 30 posto odraslih. I dalje veliki postotak pušača imaju i Bugarska, Irska i Letonija.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, duhan godišnje ubije šest milijuna ljudi u svijetu uključujući 600.000 nepušača koji umiru od izloženosti duvanskom dimu, odnosno pasivnog pušenja. Do 2030. godine, ukoliko se trend nastavi, broj žrtava duhana u svijetu će dostići osam miliona godišnje, prognozira Organizacija.