Na današnji dan prije 720 godina, 5. kolovoza 1305. Englezi su uhitili škotskog narodnog junaka Williama Wallacea. Predao im ga je, prema dostupnim povijesnim podacima, John de Menteith, škotski vitez odan engleskom kralju Edwardu I., Wallaceovom smrtnom neprijatelju.
Za Williama Wallacea to uhićenje značilo je kraj borbe za škotsku nezavisnost, jer nikada više nije dospio na slobodu, a i pogubljen je samo dvadesetak dana kasnije u Londonu. Spomenuti John de Menteith dobio je zbog tog svog čina nadimak Fause Menteith, otprilike u značenju “Izdajnički Menteith”.
Postoji i navod o preciznoj lokaciji na kojoj je William Wallace predan Englezima. Dogodilo se to navodno kod mjesta Robroyston u blizini Glasgowa.
Robroyston se nalazi oko šest i pol kilometara sjeverno od rijeke Clyde, a upravo je kod tog mjesta navodno John de Menteith predao Williama Wallacea službenicima spomenutog engleskog kralja Eduarda I., koji je godinama pokušavao osvojiti Škotsku i ugušiti Wallaceov ustanak.
U Robroystonu je kasnije podignut spomenik na pretpostavljenom mjestu Wallaceovog uhićenja. Procjenjuje se da je taj škotski narodni junak u trenutku zarobljavanja bio tek u srednjim tridesetim godinama svog života.
Njegovo smaknuće u Londonu obavljeno je na najokrutniji način: povlačenjem po ulicama, davljenjem, vađenjem utrobe, odsijecanjem glave i komadanjem tijela. Razni su dijelovi njegovog raskomadanog leša poslani naposljetku u različite krajeve Engleske, odnosno prema predaji u 4 engleska grada, Newcastle, Berwick, Stirling i Perth.
Wallace je inače rođen u Paisleyju oko 1270. godine. Ne zna se mnogo o njegovu podrijetlu i obitelji. Rođen je u obitelji pripadnika nižeg plemstva iz zapadne Škotske. U njegovo doba Škotska je bila podložna engleskoj kruni.
Po pučkoj predaji, bio je visok blizu dva metra. Njegov život i uloga inspirirali su Slijepog Harryja, barda iz 15. stoljeća koji je napisao poemu "Djela i čini Williama Wallacea, viteza Elderslieja".
Postao je ozloglašeni odmetnik kada je ubio engleskog šerifa. Okupio je bandu odmetnika i uskoro je stekao pristaše među pučanima i članovima nižeg plemstva, dok nikada nije imao punu i iskrenu potporu srednjeg i višeg plemstva.
Godine 1297. poveo je pobunu protiv engleske vlasti, koja je prisilila engleskog kralja, Eduarda I. Dugonogog na intervenciju protiv njega i škotskih pobunjenika.
Dana 11. rujna 1297. godine Wallace je pobijedio Engleze u bitci kod Stirlinškog mosta. S 2.300 vojnika protiv oko 10.000 engleskih. U toj je bitci poginuo Andrew Moray, uz Wallacea najveći predvodnik Škotskih ratova za samostalnost. Za taj uspjeh dobiva u ožujku 1298. godine titulu Sir i biva imenovan glavnim zapovjednikom škotske vojske i "čuvarem škotskog kraljevstva".
Titule Čuvara Škotske se odrekao nakon poraza u bitki kod Falkirka.
O njegovom životu i borbi za škotsku neovisnost snimljen je 1995. vrlo uspješan film "Braveheart" s Melom Gibsonom u glavnoj ulozi.
