Prešao na katoličanstvo da bi postao kralj, a imao 365 izvanbračne djece!

August II. Jaki (1670. – 1733.) bio je jedan od najkontroverznijih poljskih kraljeva. Poznat i kao August Moćni, rođen je na današnji dan, 12. svibnja 1670. godine u Dresdenu (Dražđane).

Oportunist po prirodi, ovaj izdanak njemačke dinastije Wettin prešao je na katoličanstvo kako bi mogao sjesti na poljski tron, prije čega je bio saski izborni knez.

Nedugo po dolasku na vlast, zaratio je protiv Osmanlija, a od 1700. je sudjelovao u Sjevernome ratu protiv Švedske, u koji je uvukao i poljsko-litavsku uniju. U ratnim pustošenjima, Poljska je silno stradala, a ratoborni monarh bio je prisiljen odreći se poljske krune u korist švedskog kandidata Stanisława Leszczyńskog.

Na prijestolje se vratio 1709. godine, nakon pobjede Rusa nad Šveđanima kraj Poltave. Rodni Dresden učinio je saskom prijestolnicom te jednim od značajnih europskih kulturnih središta, dovodeći umjetnike sa svih strana svijeta u svoju tamošnju rezidenciju.

Radilo se o baroknom zdanju nezamislive raskoši, s toliko zlata da su posjetitelje od silnog sjaja boljele oči kad bi ih ponosno proveo po svojim odajama.

Prema zemlji na čijem je tronu sjedio se, s druge strane, ponašao maćehinski. Za njegove apsolutističke vladavine, Saska je gospodarski prosperirala, a Poljska gospodarski i politički nazadovala. Za njegove vladavine započela je proizvodnja glasovitoga porculana u Meissenu.

Tijekom dugogodišnjeg braka, kralj je dobio samo jedno dijete, Augusta III. Riječ 'brak' zapravo je odveć snažna, budući da je postojao samo 'na papiru'. S majkom svoga zakonitog nasljednika, naime, nikada nije živio – kneginja Kristina, gorljiva protestantkinja, odbila se preseliti u Poljsku nakon što je njen suprug prešao na katoličanstvo.

Prpošni vladar nije za njom puno tugovao – ljubavnice je mijenjao kao čarape, a njegove kraljevske plahte gužvale su kako plemkinje tako i seljanke.

Tek nakon njegove smrti otkrilo se koliko je produktivna ta izvanbračna aktivnost bila. Tada je, naime, pronađen brižljivo čuvani spis, iz kojeg se doznalo da je raskalašeni monarh imao – tristo šezdeset petero izvanbračne djece (prema nekim podacima 382)!

Priznao je samo manji dio svoje vanbračne djece.

Među najpoznatijim nezakonitim potomcima Augusta II. Jakog bio je grof Hermann Moritz od Saske, koji je postao maršal Francuske i jedan od najsposobnijih vojnih zapovjednika u francuskoj povijesti. Tog sina rodila je grofica Maria Aurora od Königsmarcka.

Nadimak 'Jaki' nije, međutim, stekao zbog spolne izdržljivosti, već zbog nevjerojatne fizičke snage, kojom se rado razmetao.

Golim je rukama, kažu, mogao lomiti metalne potkove, zdrobiti konjsko kopito ili pak podići čovjeka sa zemlje i držati ga u zraku. Zvali su ga takođe Saski Herkul i Željeznoruki.

U suton kraljeva života, njegove javne demonstracije snage postale su stvar prošlosti. Proždrljivac koji bi za večeru ispraznio i po pet tanjura obolio je od šećerne bolesti. Kad je umro, 1. veljače 1733. godine, težio je oko 110 kilograma.