Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Sunny Days

Pozitivni učinci Sunca na ljude

11.08.2012. u 15:36
text

Pablo Picasso je rekao ''Od mrlje se ne može načiniti Sunce, niti od Sunca mrlju'', no je li to zaista tako ili je Sunce zapravo postalo jedna mrlja koja ugrožava zdravlje?

Gledajući mnoštvo reklama koje ukazuju na štetnost Sunca i nude nam 1001 zaštitnu kremu, sunce se prikazuje kao neprijatelj broj 1 ljudskoj koži, a zapravo treba se zapitati koliki su nam neprijatelji kreme čije mnoge kemikalije upija naša koža.

Daleko od toga da je Sunce neprijatelj kože, ono je prijatelj kad je riječ o liječenju, zdravlju, imunitetu. Pogledajmo Sunce iz drugoga kuta, za razliku od onoga kojeg nam žele prikazati kako bi se prodalo što više krema bez kojih bi tobože čovjek bio u opasnosti.

Sunce je izvor života i svi prirodni procesi na Zemlji ovise o Suncu. Ljudi, biljke i životinje također ovise o Suncu i prilagođavaju se njegovom ritmu.

Mnogi znanstvenici danas smatraju da je, uz pravilnu prehranu i uravnotežen stil života, Sunčeva svjetlost najbolja zaštita od mnogih bolesti.

Sunčeva svjetlost nas hrani energijom. Nedostatak sunčeve svjetlosti podrazumijeva nedostatak energije u tijelu, što posljedično dovodi do slabljenja imunološkog sustava i razvoja bolesti.

Podaci znanstvenih istraživanja pokazuju da Sunce:

- pozitivno utječe na zdravlje srca i krvnih žila,
- poboljšava raspoloženje,
- pomaže kod visokog krvnog tlaka i aritmije,
- uravnotežuje razinu kolesterola i šećera,
- povećava energiju, izdržljivost i snagu,
- povećava otpornost tijela na infekcije,
- regulira razinu hormona,
- smanjuje upale,
- povećava toleranciju na stres i smanjuje depresiju,
- ima antibakterijski učinak,
- smanjuje rizik od raka

Postavlja se pitanje: Kada i koliko se izlagati suncu?

''Ranije smo imali prirodna sredstva za zaštitu od jakog utjecaja Sunca jer prije dvadesetak godina u kremama nije bilo zaštitnih faktora. Zaštitni faktori su prije svega prilagođeni djeci. Oni su možda teži za kožu, ali su ipak zaštita. Naravno, između 11 i 17 sati, slabo možemo govoriti o zaštiti kože", kazala je za Studio 88 doc. dr. Dubravka Šimić, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti u Mostaru.

Sa druge strane, dr. med. Lidija Gajski, spec. interne medicine i autorica knjige ''Lijekovi ili priča o obmani'', za naš radio pojašnjava obmane koje se plasiraju o Suncu iza kojih stoje farmaceutski lobiji.

 ''Jasno je da u kolovozu nije poželjno i dobro hodati u 13 sati po Suncu, međutim to i sami izbjegavamo oslanjajući se na svoj vlastiti zdravi razum i iskustvo. Opasnost po zdravlje od Sunca se preuveličava jer je jasno dokazano da se melanom, tj. karcinom koji se stvara iz madeža, najčešće pojavljuje na dijelovima tijela koji su prikriveni odjećom, a isto tako je najčešći u skandinavskim zemljama gdje ima najmanje izlaganja Suncu.

Sunce je dokazano korisno za psihičko zdravlje i djelotvornije je u terapiji depresije od medikamenata i nekih drugih psihijatrijskih postupaka. Iza stvaranja odioznosti prema Suncu stoji interes proizvođača različitih proizvoda. Ne vjerujem da su kreme za sunčanje do kraja istražene, a ako jesu onda nam ta istraživanja nisu dostupna i moguće je da imaju štetne učinke na zdravlje''.

Šetnja sunčanim danom može imati isti učinak kao i sunčanje. Naše tijelo je inteligentno - ono stvara zalihe vitamina D i koristi ih u mjesecima kada Sunca nema dovoljno. Zato, iskoristite priliku i dok ima sunčanih dana, "napunite baterije"!