Nobel ostavio golemo bogatstvo: Brojke i zanimljivosti o Nobelovoj nagradi

Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane. Ovogodišnja sezona objava dobitnika počinje u ponedjeljak nagradom za medicinu.

Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje "onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu".

Godinu poslije umro je u San Remu u Italiji.

Nobel je naredio da se njegova golema imovina uloži u sigurne obveznice i kao rezultat toga otprilike 31,5 milijun švedskih kruna, što bi danas bilo 1,7 milijardi kruna (197 milijuna eura), iskorišteno je za uspostavu Nobelove zaklade.

Nobel je specificirao da se jednaki novčani iznosi daju za "najvažnija otkrića" u fizici, kemiji, medicini, kao i za izniman doprinos u svijetu literature.

Peta nagrada bit će za mir, "osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa", napisao je Nobel.
Od 1901. godine, kada su dodjeljene prve nagrade, financira ih Nobelova zaklada. Ove će godine laureati dobiti osam milijuna švedskih kruna (831.000 eura). Iznos će podijeliti ako ih bude više u jednoj disciplini.

Umro bez djece

Nobelovu nagradu za ekonomiju, jedinu koja nije navedena u Nobelovoj oporuci, financira švedska središnja banka, koja ju je i pokrenula 1968. u povodu 300. godišnjice osnutka banke.

Nobel je umro bez djece, a sadržaj oporuke iznenadio je mnoge, uključujući i njegovu obitelj.
Dvojica nećaka pokušala su poništiti oporuku, a čak se i švedski kralj Oskar II. protivio dodjeli nagrada jer ih nije smatrao "patriotski orijentiranima".

Kako bi zbrka bila potpunija, Nobel nije imenovao izvršitelja oporuke niti je brojne institucije, kojima je namijenio uloge u dodjeli nagrada, pitao jesu li uopće voljne u tome sudjelovati.
Nakon tri godine natezanja ipak su svi pristali.

Tako Karolinska institut dodjeljuje nagradu za medicinu, Norveški odbor nagradu za mir, Švedska akademija onu za književnost, a Kraljevska akademija znanosti nagrade za fiziku i kemiju.

Brojke i zanimljivosti o Nobelovoj nagradi:

- Šest laureata odbilo je nagrade. Dvojica su to učinila svojevoljno, Francuz Jean-Paul Sartre odbio je 1964. nagradu za književnost jer je smatrao "da si pisac ne smije dopustiti da postane institucija" i vijetnamski premijer Lu Duc Tho koji je 1973. odbio podijeliti Nobelovu nagradu za mir s američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. Adolf Hitler zabranio je trojici njemačkih dobitnika da prihvate nagrade, Richardu Kuhnu (kemija, 1938.), Adolfu Butenandtu (kemija, 1939.) i Gerhardu Domagku (medicina, 1939.) dok su sovjetske vlasti prisilile Borisa Pasternaka da 1958. odbije nagradu za književnost.

- Osam laureata rođeno je 28. veljače i 21. svibnja. To su najčešći rođendani dobitnika Nobela.

- Dvanaest puta je ocjenjivački sud za dodjelu nagrade za medicinu razmatrao nominaciju oca psihoanalize Sigmunda Freuda. I odbio je svaki put. Njegov rad nema znanstvenu vrijednost, zaključili su. Nominacija Mahatme Gandhija, koji također nije dobio Nobela, razmatrala se četiri puta.

- Sedamnaest je godina imala najmlađa dobitnica, Malala Jusufzai iz Pakistana (nagrada za mir, 2014.), a najstariji je dobitnik Amerikanac Leonid Hurwicz (ekonomija, 2007.), kojem je tada bilo devedeset.

- Osamnaest laureata povezano je s dva sveučilišta koji imaju najviše Nobelovih nagrada: Stanfordom i Berkeleyjem.

- Dvadeset godina je čelnica mijanmarske oporbe Aung San Suu Kyi morala čekati da joj vlasti dopuste da ode u Oslo po svoju nagradu za mir koju je dobila još 1991. Kineski disident Liu Xiaobo koji je dobitnikom proglašen 2010. još je čeka jer je i dalje u kućnom pritvoru. Njemački pacifist Carl von Ossietzky (mir, 1935.) preminuo je 1938. ne dočekavši da ga nacisti puste po nagradu.

- Dvadeset i sedam pisaca na engleskom jeziku dobilo je nagradu za književnost, 14 na francuskom, 13 na njemačkom, 11 na španjolskom.

- Četrdeset i osam žena dobilo je Nobelovu nagradu, uključujući Marie Curie koja ju je zaslužila dvaput (fizika 1903. i kemija 1911.). Žene najteže dobivaju nagrade za ekonomiju (samo jedna) i za fiziku (tek dvije). Muških je dobitnika ukupno 822.

- Četrdeset i devet puta su razni ocjenjivački sudovi odlučili da nagradu ne zaslužuje nitko. Nagrada za mir nije imala dobitnika u 19 navrata, posljednji put 1972. godine.

- Pedeset godina mora proći prije nego što rasprave o kandidatima postanu javne.

- Šezdeset sedam su prosječne godine dobitnika nagrade za ekonomiju, što je najviša prosječna dob, a najmlađi su dobitnici za fiziku, u prosjeku imaju 55 godina.

- Osamsto sedamdeset ljudi ukupno je dobilo Nobelovu nagradu, uključujući četiri znanstvenika koji su je dobili dvaput. Nagradu je zaslužilo i 26 međunarodnih organizacija.

- Tisuću tristo pedeset ljudi tipično se poziva na gala banket u čast dobitnika, koji se svake godine održava 10. prosinca u gradskoj vijećnici u Stockholmu. Na prvu svečanu večeru 1901. bilo je pozvano 113 ljudi.

- Osam milijuna kruna dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. Ako ih ima više u istoj disciplini, nagradu dijele na jednake dijelove. Dobitnici nagrade za književnost imaju najviše izgleda da cijeli iznos ostane njima, 104 puta je u toj disciplini proglašen samo jedan laureat, prenosi Hina.