Jezera su čuda, baš kao i rijeke i more, svako je zanimljivo na svoj način i svako čuva neke tajne, priče i legende.
Svaki taj komadić prirode podsjeća nas koliko je ona moćna i da za sve ima neki racionalni plan, čak i kad se u njega umiješa čovjek.
Od brojnih prekrasnih jezera na svijetu, Europi, ali i Hrvatskoj i zemljama u našem okruženju, neka ipak iskoče, nametnu se kao još malo posebnija.
Kao primjerice najveće jezero na Balkanu. Skadarsko jezero jest veliko, no to nipošto nije jedina njegova čar i posebnost.
Nakon što pročitate ovaj tekst, vjerujemo da ćete ga odmah staviti na svoju listu želja na naredna putovanja!
Najveće jezero Balkanskog poluotoka proteže se, ovisno o vodostaju, na površini od 370 do 540 kilometara četvornih. Zimi se raširi, ljeti "skupi", no u normalnim, prosječnim okolnostima zauzima 475 kilometara četvornih.
Unutar njega nalazi se čak 50 otoka, od kojih su neki ‘ukrašeni’ tvrđavama i manastirima. Ukupna duljina obale jezera iznosi 168 kilometara, a jezero "dijele" dvije države, Albanija i Crna Gora.
Unutar granica potonje se nalazi oko 110 kilometara obale jezera. Obje države prepoznale su važnost Skadarskog jezera i na neki ga način štite.
U Crnoj Gori, to čini nacionalni park, u Albaniji park prirode, dakle cijelo područje jezera zaštićena je zona. I to s pravom.
Jezero je, među ostalim, raj za ptice, jedan od najvećih ptičjih rezervata u Europi, ali i posljednji dom kudravog nesita ili dalmatinskog pelikana.
Ta velika ptica, raspona krila i do tri metra, tu prirodnu oazu dijeli s oko 280 drugih vrsta ptica koje stalno ili pak privremeno nastanjuju jezero.
Jezero, dugačko 48 kilometara te maksimalno široko 14 kilometara, u najvećoj se mjeri hrani vodom iz rijeke Morače i njezinih pritoka.
Ona ga opskrbljuje s čak 62 posto ukupne količine vode. S druge strane, najveći dio vode, čak 80 posto, gubi zahvaljujući rijeci Bojani.
Isto tako, Skadarsko je jezero i kriptodepresija s prosječnom dubinom od oko pet metara, a maksimalnom 60. Nju postiže u tzv. oknima, odnosno podvodnim izvorima koji se nalaze na obodu jezera.
Među njima je najdublje Raduško oko, sa spomenutom metražom. No, od svega je "najbolja" zapravo legenda o postanku jezera.
Ona glasi da je jezero nastalo u samo jednoj noći, kada je mlada nevjesta, sretna što joj se muž vratio iz rata, zaboravila zatvoriti slavinu.
Jezero je bogato nalazištima, utvrdama I manastirima, a idealno je za aktivni odmor
Jezero je iznimno bogato i u kulturno-povijesnom smislu, na što ukazuju brojna arheološka nalazišta, ostaci srednjovjekovnih zdanja ali i tradicionalnih kuća.
Područje Skadarskog jezera poznato je po brojnim utvrdama, od kojih se neke, kao uostalom i manastiri, bile podignute na tamošnjim otocima.
Ovo je jezero savršeno je za uživanje u aktivnom odmoru. Ono što se ne prepušta su izleti i razgledavanje jezera brodom, različitog vremenskog trajanja i različitim plovilima.
Preporučuje se vožnja tradicionalnim drvenim čamcima, specijaliziranima upravo za plovidbu tim jezerom, a kojima se može doprijeti u njegove plićine, piše Putni kofer.
Isto tako, područje je odlično za hodanje po tamošnjim stazama ili pak bicikliranje. Naravno, pošto je riječ o jezeru, ništa ni bez kupanja. Kao najbolja mjesta za to spominju se plaže Murići i Pješačac.