Na današnji dan rođen je utemeljitelj moderne turske države

Na današnji dan prije 145 godina, 19. svibnja 1881. rođen je Mustafa Kemal Atatürk, turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njezin prvi predsjednik.

Rođen je u Solunu, otac mu je bio dočasnik koji je postao trgovac drvima, a s 12 godina upisao se Mustafa u vojnu školu u Solunu, centru grčkog i slavenskog nacionalizma.

Tu je od nastavnika dobio nadimak Kemal ("savršen"). Od godine 1896. pohađao je vojnu akademiju u Monastiru, a od 1899. u Carigradu, završivši je u siječnju 1905. godine.

Zbog njegovih aktivnosti u tajnom pokretu Mladoturaka koji se borio protiv autokratskog režima Osmanskog Carstva, čiji je Turska bila dio, Atatürk je dobio izmještaj u Siriju. Tu u Damasku osniva revolucionarnu organizaciju Vatan ve Hürriyet (Domovina i sloboda).

Nakon što je 1907. godine premješten u Solun pridružio se tajnom udruženju Komitetu za jedinstvo i progres, koje je pokrenulo revoluciju Mladoturaka u srpnju 1908. godine. Sudjeluje u mladoturskoj revoluciji, ali i kao načelnik štaba Mahmud Šefket-paše u gušenju kontrarevolucije Abdul Hamida u Carigradu (1909.).

Za vrijeme Balkanskih ratova (1912. – 1913.) organizirao je obranu Dardanela, a nakon toga je bio vojni savjetnik u Bugarskoj. U doba 1. svjetskog rata, kada je Turska ratovala na strani Njemačke, Atatürk je stekao vojni ugled na bojnom polju kod Galipolja 1915. godine gdje je uspio odbiti invaziju Antante.

Osim toga bio je i na Kavkazu gdje je 1917. godine dobio čin brigadnog generala i naslov paše. Pred kraj rata premješten je na palestinski front gdje je bio zapovjednik 6. armije. Nedugo nakon potpisivanja mira u listopadu 1918. godine vraća se u Carigrad.

Godine 1919. istupio je iz vojske i stavio se na čelo turskog nacionalnog pokreta protiv grčke okupacije i pokreta za tursku nezavisnost koju su nakon vojnog sloma Turskog Carstva na kraju 1. svjetskog rata ugrozile sile pobjednice, u prvom redu Velika Britanija.

Sve to dovelo je do rata s Grčkom (koja je imala teritorijalne pretenzije spram Turske), a koju je Velika Britanija aktivno potpomagala. Grčka vojska okupirala je Izmir i anatolijsku obalu 15. svibnja 1919. godine. Atatürk je smjesta počeo raditi na ujedinjavanju turskog nacionalnog pokreta i stvaranju vojske za obranu zemlje.

No, prvo se morao boriti protiv osmanskog sultanskog režima u Carigradu, koji je bio voljan dopustiti komadanje nacionalnog teritorija. Kako je vlada bila kompromitirana dopuštanjem Antante okupacije dijela Turske, Atatürk je uspostavio privremenu vladu u Ankari u travnju 1920. godine. Velika turska narodna skupština izabrala ga je 2. svibnja 1920. za predsjednika vlade.

Nakon početnih poraza u borbama s Grcima ipak mu je pošlo za rukom pobijediti u odlučujućim bitkama kod mjesta Sakarya (kolovoz, 1921. godine) i Dumlupinara (kolovoz, 1922.), zauzimajući Izmir u rujnu.

U ratu s Grcima 1919. – 1922. odnosi pobjedu, izbacuje Grke iz Male Azije i time sprječava izvršenje nepovoljnog mirovnog ugovora iz Sèvresa koji je Grčkoj prepuštao i dijelove Male Azije.

Nakon što je otklonio grčku prijetnju, Atatürk se okrenuo ka unutarnjoj prijetnji - zbacio je sultana Mehmeda VI. s vlasti 1922. godine, te je sultanat ukinut 1. studenoga iste godine. Dana 22. listopada 1923. godine na zasjedanju Velike narodne skupštine Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal je proglašen za njenog prvog predsjednika.

OPŠIRNIJE