Mostarskim platanima prijeti nestanak

Mostarski platani, koji su 1986. godine proglašeni dendrološkim spomenikom prirode, nalaze se u izuzetno lošem stanju. Pred nestajanjem je 179 stabala koja se protežu duž mostarskog Rondoa već 120 godina.

U prijedlogu proračuna Grada Mostara za 2020. godinu planirano je 20 hiljada maraka za mostarske platane.

Pročitajte još

Uklonjeno mostarsko srce!

Osnovni razlog propadanja, naročito velike aleje u kojoj se i nalazi najviše stabala su mehanička oštećenja koja nastaju zbog teretnih vozila.

Godine 1997. ulica u kojoj su platani izrasli proglašena je regionalnim putem i ogroman broj teretnih vozila koja se tu mimoilaze svakodnevna je pojava.

“Ova stabla redovno imaju lisnu antraknozu, pepelnicu. One se pojavljuju negdje u proljećnom periodu poslje prolistavanja, zatim imamo lisne minere na njima, a na ovim otvorima, odnosno rupturama koja su nastala oštećenjima pod udarima kamiona, imamo prodor ksilofagnih insekata koji buše unutra kanale i prave ogroman problem za samu statiku stabala”, kaže Bojan Spasojević, dendrolog, javlja BHRT.

Potrebna hitna sanacija

Potrebno je uraditi hitnu sanaciju utemeljenu na stručnoj procjeni, smatra Spasojević. Prema predračunu koji je sačinio, za to je potrebno nešto više od 124 tisuće KM. Za ovu godinu iz proračuna Grada Mostara predviđena su sredstva od samo 20 tisuća KM.

“Ona su više interventna mjera koja ima za cilj da se odrade sanitarni zahvati uklanjanja oboljelih tkiva i stabala koja su inficirana. Sama konzervacija je mjera koja bi koštala više. Obuhvata mjere koje podrazumijevaju tomografije, rezistografije, snimanje unutarnjih tkiva”, pojašnjava Spasojević.

Često se platani koriste kao dalekovodni stubovi pa se preko njih razvlače različiti kablovi i žice, koji se vremenom usijecaju i čine nepopravljivu štetu. Na nekima doslovno vise provedene i prikopčane utičnice. A riječ je, podsjećamo, o dendrološkom spomeniku koji je 1986. godine svrstan u prvu kategoriju objekata prirodnog naslijeđa.

Spomenici kulture

“To nam govori da su već tada prepoznati kao spomenici kulture i to sada stavlja posebne tretmane prema tim drvoredima. Zbog toga što su to zaštićeni spomenici, trebaju i drugačiji pristup, odnosno struka treba imati malo veći pristup prema svemu tome”, kaže Katica Arar, profesorica na Agronomskom i prehrambeno – tehnološkom fakultetu.

Nebrigom za mostarske platane razočarani su i građani Mostara.

Aleja platana od 220 stabala zasađena je 1887. godine po nalogu tadašnjeg gradonačelnika Mujage Komadine u čast dolaska princa Rudolfa.

Prema nekim izvorima, tada su ih čuvali čuvari.

S obzirom na to da platani mogu živjeti oko 400 godina, pred mostarskim je još dosta života, ukoliko nadležni, ali i građani povedu računa.