Mostarske javne kuhinje hrane stotine ljudi, među korisnicima i djeca

Između 150 i 200 obroka dnevno priprema Pučka kuhinja Mostar, dok Javna kuhinja Crvenog križa Mostar trenutačno osigurava jedan dnevni obrok za 232 korisnika.

Iza tih brojki su ljudi različitih životnih okolnosti – starije osobe, umirovljenici, socijalno ugrožene obitelji, roditelji s djecom, ali i oni koji se zbog gubitka posla ili drugih životnih okolnosti svakodnevno suočavaju s problemom kako osigurati obrok.

Prema riječima Antonija Zelenike, ravnatelja Pučke kuhinje Mostar, broj ljudi koji se stvarno koriste pomoći veći je od službenih evidencija.

"Pučka kuhinja trenutačno na dnevnoj bazi dijeli između 150 i 200 obroka. Broj korisnika koje nam šalje Centar za socijalni rad Grada Mostara kreće se od 70 do 130 osoba, ovisno o kvartalu godine. Realno, tijekom cijele godine hranimo gotovo dvostruko više ljudi jer nikoga ne vraćamo tko kaže da je gladan", kazao je Zelenika.

232 korisnika

Dodaje kako se pritisak dodatno osjeća zbog lokacije kuhinje u središtu grada, gdje svakodnevno dolaze i ljudi koji nisu u službenoj evidenciji korisnika.

Osim Pučke kuhinje, u Mostaru djeluje i Javna kuhinja Crvenog križa Mostar koja trenutačno ima 232 korisnika.

"Trenutačno kuhinja broji 232 korisnika i njima se priprema jedan obrok dnevno. Osim kuhanog obroka, za vikend se dijele suhi obroci, pri čemu se vodi računa da se jela koja se distribuiraju ne ponavljaju. Jednom tjedno dijele se voće i mlijeko", rekao je tajnik Crvenog križa Alen Kajtaz.

Broj korisnika javnih kuhinja tijekom godine nije isti. U Pučkoj kuhinji navode kako se službene evidencije mijenjaju, ali da to ne znači nužno i smanjenje stvarnih potreba.

"Broj neprestano oscilira na papiru, ali na terenu nema manje ljudi. Ljudi koji budu iz raznoraznih razloga „skinuti“ većinom nastavljaju dolaziti. Postoje iznimke koje pronađu posao i sami se jave da im više nije potrebna pomoć", rekao je Zelenika.

Prema njegovim riječima, svakodnevno dolaze i ljudi koji nisu dio stalne evidencije, ali traže obrok kako bi preživjeli.

Najgore je zimi 

U Javnoj kuhinji Crvenog križa Mostar broj korisnika trenutačno pokazuje stagnaciju, što Kajtaz povezuje i s ljetnim razdobljem i sezonskim radom. Tijekom zimskih mjeseci, dodaje, broj korisnika povećava se za oko deset posto.

Među korisnicima su socijalno ugrožene obitelji bez primanja, starije osobe, obitelji s djecom i umirovljenici.

U Pučkoj kuhinji, prema riječima Zelenike, trenutačno se hrani desetak maloljetne djece, a u posljednje vrijeme primijećen je i veći broj osoba povezanih s braniteljskom populacijom.

Obje kuhinje najveći dio sredstava za svoj rad osiguravaju kroz javno financiranje, dok se jedan dio osigurava putem donacija, projekata i javnih poziva.

Pučku kuhinju financira Grad Mostar, koji je ujedno i njezin osnivač. Zelenika navodi kako gradska sredstva pokrivaju plaće radnika, režijske i materijalne troškove te dio hrane.

"Sve ostalo je snalaženje, praćenje javnih poziva, donacije dobrih ljudi i ustanova", kazao je Zelenika.

Važan izvor sredstava je i javni poziv Hercegovačko-neretvanske županije koji se provodi putem Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike i namijenjen je pomoći javnim i pučkim kuhinjama.

Prema Zelenikinim riječima, sredstva dobivena kroz taj program čine oko deset posto vrijednosti proračuna Pučke kuhinje, ali su važna jer predstavljaju izvor na koji mogu računati ako ispune propisane uvjete.

Značaj donacija 

Kod Javne kuhinje Crvenog križa Mostar Grad Mostar osigurava oko 75 posto ukupnog financiranja, dok se ostatak osigurava putem donacija, projekata i drugih aktivnosti Crvenog križa.

Alen Kajtaz ističe kako su trenutačna sredstva dovoljna za nabavu hrane, ali da ostaje problem financiranja drugih troškova.

"Neophodno je osigurati sredstva za ostale troškove, odnosno režije, troškove prijevoza, sredstva za održavanje objekta, nabavu opreme te dostavno vozilo", kazao je Kajtaz.

Pučka kuhinja Mostar dio potrebnih namirnica osigurava kroz donacije. Među važnijim donatorima su Caritas i talijanske humanitarne organizacije koje su u BiH prisutne još od ratnog razdoblja.

Najčešće se doniraju osnovne namirnice poput ulja, riže i tjestenine.

Zelenika posebno ističe problem objekta u kojem je smještena kuhinja i opreme. Uz pomoć Vlade Republike Hrvatske Pučka kuhinja trenutačno radi na unutarnjem renoviranju i nabavi nove opreme.

Tijekom ove godine osigurana su i određena sredstva putem javnih poziva na federalnoj razini, a u planu su obnova fasade, nova stolarija i dodatna nabava opreme.

Mostarske javne kuhinje nastoje razvijati i dodatne oblike pomoći.

Dostava namirnica 

U Pučkoj kuhinji već je uvedena praksa dostave namirnica slabije pokretnim korisnicima koji imaju uvjete za kuhanje. Njima se otprilike svakih deset dana dostavljaju namirnice kako bi sami pripremili obroke.

U tijeku su nastojanja da se nabavi oprema za svakodnevnu ili barem svaki drugi dan dostavu toplih obroka.

Zelenika navodi i kako žele osigurati prostor za dnevni boravak korisnika, gdje bi se mogli družiti i boraviti tijekom hladnih ili vrućih dana, ali i prostor u kojem bi im, u suradnji s Centrom za socijalni rad, nekoliko sati dnevno bili dostupni psiholog, psihijatar ili socijalni radnik.

"Njima osim hrane nedostaje razgovora", kazao je Zelenika.

Javna kuhinja Crvenog križa Mostar također priprema više projekata usmjerenih na modernizaciju rada i povećanje kapaciteta.

Kajtaz izdvaja projekte "Kuhinja 2.0", koji je usmjeren na modernizaciju i povećanje kapaciteta, "Hitni obrok 500" za pripremu obroka u izvanrednim situacijama, "Solarnu kuhinju", koja bi trebala povećati energetsku otpornost, te projekt "Obrok na vrata", kojim bi se osigurala dostava obroka ranjivim kategorijama.

U planu su i projekti usmjereni na profesionalizaciju volonterskog rada te edukaciju kuhara i volontera kroz program "Škola humanitarne gastronomije".

Banka hrane 

Jedan od ambicioznijih planova je i uspostava socijalne banke hrane i socijalne trgovine.

Prema Zelenikinim riječima, inicijativa je pokrenuta na prijedlog mostarskog gradonačelnika Marija Kordića. Održani su sastanci i konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici centara za socijalni rad iz Hercegovine, distributeri i dobavljači hrane te humanitarne organizacije.

"Odaziv je bio vrlo dobar što se tiče sustava, ideja je prihvaćena i dobili smo podršku Agencije za sigurnost hrane BiH", rekao je Zelenika.

Ipak, za realizaciju projekta potrebno je uključivanje velikih proizvođača, trgovaca i distributera hrane.

Zelenika podsjeća kako u BiH postoji zakonski okvir za doniranje hrane, uključujući mogućnost povrata PDV-a, ali smatra da taj sustav još nije dovoljno zaživio u praksi.

Dok se traže dugoročna rješenja, javne kuhinje ostaju jedno od mjesta na kojima se svakodnevno rješava osnovna životna potreba – osiguravanje obroka ljudima koji ga sami ne mogu priuštiti.