Mostar: Sve veći broj korisnika traži pomoć Crvenog križa
Kada treba obnoviti vozni park ili povećati vlastite plaće i uživati druge privilegije, bh. političari, prema dosadašnjoj praksi, ne štede, njihovi apetiti rastu. S druge strane, građani se suočavaju samo sa rastom troškova života, kontinuiranim poskupljenjima. I stežu kaiš od prvog do prvog, piše BHRT.
Svakim danom svjedočimo sve većim poskupljenjima i sve većem standardu života, a plaće i mirovine minimalne. Građani kažu, najteže je umirovljenicima, oni ne žive nego preživljavaju.
Nakon 34 godine predanog rada, sugovornica BHRT-a, umirovljenica bori se kako izaći na kraj sa svim troškovima i rastom cijena, uz minimalnu mirovinu.
U Mostaru sve veći broj korisnika traži pomoć Crvenog križa
Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom je 20,09 posto, pa je većina bh. građana u dilemi, platiti račune ili kupiti hranu? Da teško pokrivaju troškove sa svojim primanjima kažu i anketirani građani.
53 javne kuhinje širom BiH hrane gotovo 18.000 ljudi. U Bijeljini, mogućnost toplog obroka koristi 297 korisnika. U Mostaru zadnjih godinu sve veći broj korisnika koji traže podršku Crvenog križa. Nije drugačije ni u ostalim bh. gradovima.
"Potroši se 50 tisuća vekni, na godinu dana, 8 tona krumpira, 6 tona kupusa, tonu i pol graha, 3 tone tjestenine, tonu i pol ulja i ostalih svih proizvoda", ističe rukovoditelj Narodne kuhinje u Bijeljini Mitar Škorić.
"To je pomoć u hrani u higijeni, pomoć u pelenama za odrasle, to je veliki broj, otišlo je preko 200 posto, povećao se broj korisnika", dodaje tajnik Crvenog križa Mostar Alen Kajtaz.
Točan broj siromašnih je nepoznanica
Točan broj siromašnih u BiH je nepoznanica. Agencija za statistiku BiH je mjerila siromaštvo 2015. godine. Prosjek Europske unije je tada bio 24 posto.
"Statistika je uvijek bila točan zbroj netočnih podataka. Generalno vidimo na svakom kutu ljude koje žive daleko lošije nego što bi nam to statistika trebala predočiti i što bi nam statistika prikazala. Definitivno građani BiH su siromašniji od prosjeka Europske unije", kazao je Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne.
"U Europskoj uniji imamo daleko bolju mrežu podrške u smislu neke socijalno ugrožene kategorije dobivaju određenu pomoć obzirom na različite druge načine kako se troškovi života mogu smanjiti. U BiH toga nema. Mi čak nemamo ni socijalne karte", zaključio je ekonomski analitičar Ivan Gavran.
Siromaštvo u Bosni i Hercegovini zahtijeva sustavni pristup i dugoročne promjene, napominju stručnjaci, a ne privremene mjere. Jedna od takvih mjera je upravo jednokratna pomoć umirovljenicima u Federaciji BiH. Podsjećamo riječ je o iznosu od 50 ili 100 KM. Iako je isplata počela danas, iznos nedovoljan i za nekoliko obroka potrošen je, kolokvijalno kazano, još jučer.
