Moćnom Nilu prijeti otpad, zatopljenje, brana

Rano ujutro u Kairu dobrovoljci u kajaku vade smeće iz Nila, moćne rijeke koja je omogućila rađanje egipatske civilizacije, a sad je suočena s mnogim prijetnjama.

Egipatska žila kucavica od faraonskih vremena i izvor 97 posto egipatske vode pod velikim je pritiskom zbog zagađenja i klimatskih promjena a sad joj prijeti i izgradnja kolosalne brane u Etiopiji.

Flotila od oko 300-injak aktivista za zaštitu okoliša nepokolebljivo čini što može.

U protekle tri godine prikupili su oko 37 tona limenki, plastičnih boca, vrećica i drugog smeća iz voda i s obala Nila u Egiptu, piše Hina.

"Ljudi moraju razumjeti da je Nil važan poput piramida, ako ne i važniji", kaže Mostafa Habib, 29, utemeljitelj udruge za zaštitu Very Nile.

"Generacije koje dolaze nakon nas ovisit će o njemu".

Njegova strahovanja odjek su strahovanja milijuna širom svijeta zabrinutih zbog zagađenih i preopterećenih rijeka od Mekonga do Mississippija što je problem kojemu je posvećen Dan svjetskih voda 22. ožujka.

Malo je voda u svijetu suočeno s većim opterećenjem od 6600 kilometara dugog Nila čiji se bazen proteže kroz 11 zemalja - Burundi, DR Kongo, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Keniju, Ruandu, Južni Sudan, Sudan, Tanzaniju i Ugandu.

Nijedna zemlja ne ovisi više o Nilu od Egipta od čijih sto milijuna stanovnika 90 posto živi uz obale rijeke.

Okružena zelenom dolinom prepunom palmi rijeka je prepuna brodova svih veličina, turističkih i ribarskih.

"Svi mi u Egiptu imamo koristi od Nila pa je njegovo čišćenje način da vratimo svoj dio zemlji", kaže dobrovoljac student Walied Mohamed (21).

"Nil je za nas glavni izvor pitke vode. Nemamo u zemlji drugu rijeku."

Unatoč njegovoj važnosti Nil je vrlo zagađen otpadnim vodama i smećem koje se izlijeva izravno u njega te industrijskim i poljoprivrednim otpadom a to ostavlja posljedice na bioraznolikost, posebno na ribolov i ljudsko zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

Oko 150 milijuna tona godišnje završi u rijeci, prema državnoj agenciji za okoliš.

Klimatske promjene predstavljaju drugu prijetnju i rastuća razina mora 'pogurat' će slanu vodu iz Mediterana u rodnu dolinu Nila.

Znanstvenici predviđaju da će se poljoprovreda smanjiti do 2060. i do 47 posto zbog prodora slane vode.

Pamuk, jedna od najčešćih kultura, treba mnogo vode.

Egiptu će do 2025. nedostajati pitke vode, prema UN-u, a već sad sedam posto Egipćana nema pristup pitkoj vodi, a osam milijuna je bez sanitarne infrastrukture.

Uz sve postojeće prijetnje još jedno pitanje užasava egipatske stratege i prijeti mogućim ratom.
Više od 3000 kilometara uzvodno na glavnoj pritoci Plavom Nilu tisuće radnika gradi kolosalnu etiopsku branu vrijednu 4,5 milijarda dolara kao najveću afričku branu, prenosi Hina.

Države nizvodno od brane poput Egipta i sušom pogođenog Sudana strahuju da će 145 metara visok zid brane zatočiti vodu neophodnu za njihov život u velikom rezervoaru veličine Londona koji se počinje puniti ovog ljeta.

Godine napetosti između Kaira, Kartuma i Adis Abebe rezultirale su uskakanjem Washingtona koji pokušava umiriti situaciju.

Za Etiopiju, jedno od najbrže rastućih afričkih gospodarstava, gradnja Renesansne brane pitanje je nacionalnog prestiža.

U zemlji od 110 milijuna stanovnika u kojoj čak i glavni grad često ostaje bez struje brana će osigurati struju za više od polovice stanovnika do 2025. koji sada žive bez nje.

Poljoprivrednici u Sudanu očekuju da će reguliranje riječnog toka spriječiti poplave i omogućiti bolje urode.

Za Egipat glavno je pitanje brzina kojom će se puniti rezervoar i Kairo zahtijeva da to razdoblje od tri do četiri godine utrostruči kako bi se osigurala neometana opskrba Nila vodom iz te glavne pritoke.