Dan kad je u Baselu završio Prvi svjetski cionistički kongres

Cionizam je pokret kojem je cilj bio stvaranje neovisne židovske države. Prvi svjetski cionistički kongres održao se od 29. do 31. kolovoza 1897. u švicarskom gradu Baselu.

Predsjedavajući tog kongresa bio je sam osnivač cionizma – Theodor Herzl. On je po porijeklu bio mađarski Židov, no veći dio života proživio je u Beču, tada prijestolnici Austro-Ugarske.

Herzl je zamislio svjetski cionistički kongres kao neku vrstu simboličkog parlamenta židovske države, koja još nije postojala, ali se na taj način pripremalo njeno stvaranje.

Basel umjesto Münchena

Prvi je kongres isprva trebao biti održan u Münchenu, no Herzl ga je premjestio u Basel, i to iz ironičnog razloga. Naime, u Münchenu su se održavanju tog kongresa protivili upravo tamošnji Židovi. Naime, tada su se mnogi europski Židovi protivili cionizmu, misleći da ugrožava njihov položaj među kršćanima u Europi.

U Baselu je za održavanje kongresa odabrana zgrada gradskog kazina (Stadtcasino). Zanimljivo je da u to doba riječ kazino nije označavala samo kockarnicu, nego kazalište odnosno dvoranu za bal.

Na kongresu je sudjelovalo 208 poslanika iz čak 17 zemalja. Zanimljivo je da su neke od sudionica bile i žene, njih sedamnaest, no nisu imale pravo glasa (dobile su ga tek sljedeće godine).

Na kongresu je osnovana Cionistička organizacija (kasnije preimenovana u Svjetska cionistička organizacija), s Theodorom Herzlom kao predsjednikom. Ta je organizacija trebala poslužiti kao prethodnica prave židovske države.

Odmah u Baselu prihvaćena je za himnu znamenita Hatikva (HaTiq’vah – doslovno značenje nada). Za potpresjednike organizacije izabrani su Max Nordau (također po porijeklu mađarski Židov kao i Herzl), te Moses Gaster.

Cionizam i njegovi ciljevi

Utemeljenje Svjetske cionističke organizacije i stvaranje plana za povratak Židova u domovinu i uspostavu njihove neovisne države

Herzl je nakon završetka kongresa zapisao: "U Baselu sam utemeljio židovsku državu. Kad bih to danas rekao naglas svi bi mi se smijali. Za pet godina možda, a za pedeset sigurno, svi će to uvidjeti".

Ovaj skup označio je početak modernog političkog cionizma i postavio temelje koji će pedeset godina kasnije dovesti do stvaranja države Izrael.

Cionizam je, dakle, židovski nacionalni pokret kojemu je zadaća bila stvaranje židovske države u Palestini, pradomovini Židova (hebr. Erec Jisrael). Nazvan po brdu Cionu (Sion) u Jeruzalemu (danas Har Cion), nekadašnjoj lokaciji jebusejskoga grada koji je zaposjeo kralj David; u metonimijskom smislu, Cion označava cijelo kraljevstvo Izraelovo.

Korijeni su cionizma u višestoljetnoj povezanosti Židova i judaizma u dijaspori s povijesnom Palestinom i Jeruzalemom. U XVI. i XVII. stoljeću pojavili su se mnogobrojni tzv. Mesije, koji su nastojali nagovoriti Židove da se vrate u Palestinu. Nasuprot tomu, pokret haskala (židovsko prosvjetiteljstvo) s kraja XVIII. st. poticao je Židove da se integriraju u zapadnu kulturu i društvo.