Knjiga fra Miljenka Stojića predstavljena u Splitu

Splitsko slušateljstvo imalo je priliku sinoć, 13. prosinca, slušati o književnom, novinarskom i javnom radu fra Miljenka Stojića u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa, u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, priopćeno je iz Vicepostulature Široki Brijeg.

Upoznali su se s njegovim 25-godišnjim svećeničkim djelom, djelom franjevca i čovjeka kroz čiji se rad zrcale brojni problemi s kojima se susreću Hrvati u Bosni i Hercegovini, ali i problemi s kojima se Hrvati u državi Hrvatskoj tek trebaju susresti. Program je vodila Danira Matijaca, a fra Miljenkove pjesme čitala Branka Mlinar.

Na tribini je o bogatom književnom radu fra Miljenka Stojića govorio književnik Krešimir Šego. U svom književnom opusu fra Miljenko kroz priče malih, običnih ljudi oslikava položaj Hrvata u BiH nakon Drugog svjetskog rata, te slikajući ljudske sudbine zatvara krug stradanja, patnje i progona na Domovinskom ratu i turobnoj današnjici hrvatskog naroda u BiH.

Stojić, kao franjevac koji živi s narodom i uz narod u dobru i zlu, nikada ne prepričava velike i epohalne povijesne događaje. Predmet njegova zanimanja sudbine su običnih ljudi koje, jasnije od bilo koje analize velikih društvenih kretanja, ocrtavaju sudbine jednog naroda.

Upravo je život među ljudima potaknuo fra Miljenka da se, po želji svoje franjevačke provincije, prihvati ustrojavanja rada Vicepostulature postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", koja je na sebe preuzela zadatak istražiti sudbine pobijenih hercegovačkih franjevaca, ali i tisuća civila i vojnika nakon Drugog svjetskog rata. O radu fra Miljenka Stojića u Vicepostulaturi govorio je mladi splitski doktorand Tomislav Đonlić.

Fra Miljenko je u BiH probio led te je prvi javno i konkretno počeo istraživati stravične zločine represivnog aparata komunističke Jugoslavije iz vremena i nakon Drugog svjetskog rata. Njegov rad doveo je do otkrivanja i otvaranja brojnih masovnih grobnica čiji nalazi bacaju potpuno novo svjetlo na godinama nametanu povijest Drugog svjetskog rata i poraća.

Fra Miljenkov pionirski rad na ovom polju prepoznala je i Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij pa ga je pozvala da svojim iskustvom pomogne u ovom tijelu za istraživanje zločina iz Drugog svjetskog rata u državi Hrvatskoj i BiH.

Kako je istraživanje komunističkih zločina iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća u RH i BiH još uvijek tabu tema, mediji nisu blagonaklono gledali na otkrivanje mračne i krvave povijesti Jugoslavije. Fra Miljenko je to vrlo brzo uočio te je odlučio uložiti sve napore kako bi glas istine stigao do naroda.

Stoga ne žali ogroman trud u pokretanju Radiopostaje "Mir" Međugorje, internetskog portala Stopama pobijenih, a godinama je djelatan i kao vrstan kolumnist i komentator na portalu HRsvijet te na raznim drugim područjima.

O fra Miljenkovu novinarskom radu govorio je član uredničkog vijeća portala HRsvijet Ivan Zlopaša. Najveći problem medijske scene u Hrvatskoj je, prema Zlopaši, činjenica što su mediji u vlasništvu inozemnih i domaćih središta moći čiji su interesi dijametralno suprotni interesima hrvatskog naroda.

Osim nekoliko tiskanih i internetskih izdanja, nacionalno novinarstvo snažno je potisnuto pred masovnim medijima središta moći. Upravo u fra Miljenkovoj nepokolebljivoj borbi za istinitim informiranjem naroda, ogleda se vrijednost njegova novinskog rada. Moglo bi se kazati kako fra Miljenko pred nasljednike KPJ u Hrvatskoj postavlja jedan sasvim logičan zahtjev: Ako Hrvatska, kako vi tvrdite, vuče državnost iz odredaba AVNOJ-a, onda nemojte insistirati na pravnom sankcioniranju zločina tek od 1991.

Državnost, kako vi kažete, ima i zakonsku obvezu ne dopustiti amnestiju za zločine od 1945. do 1991. Tek tada možemo govoriti o pravnoj državi. U ovoj prigodi Zlopaša je predstavio i fra Miljenkovu knjigu »Halo, ovdje Herceg Bosna«. Knjiga je to kolumni objavljenih na portalu HRsvijet.

U svom završnom obraćanju splitskom slušateljstvu, urednik lista i internet portala Stopama pobijenih fra Miljenko Stojić pozvao je Splićane da slijede stope mira i ljubavi, ali da pritom ne zaborave obvezu prenošenja i promicanja istine, jer je ona osnovni preduvjet mira i pomirenja.