Humani razvoj po prvi put u silaznoj putanji od 1990. godine
Globalni humani razvoj, mjerljiv kao kombinacija obrazovnih, zdravstvenih i životnih standarda u svijetu, mogao bi se po prvi puta naći u silaznoj putanji otkada je koncept uveden 1990. godine, upozorio je Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).
''Svijet je svjedočio brojnim krizama u posljednje tri desetljeća, uključujući globalnu financijsku krizu od 2007. do 2009. godine. Svaka je teško pogodila humani razvoj, ali u cjelini, dobici od razvoja globalno su akumulirani iz godine u godinu'', istaknuo je administrator UNDP-a Achim Steiner. ''COVID-19, sa svojim trostrukim udarom na zdravstvo, obrazovanje i prihode, mogao bi promijeniti ovaj trend.''
Pad u osnovnim oblastima humanog razvoja primjetan je u većini zemalja, bilo bogatih ili siromašnih, u svim regijama.
COVID-19 je do sada odnio više od 300.000 života, dok će se ove godine globalni prihod po glavi stanovnika smanjiti za četiri posto.
Sa zatvaranjem škola, ''efektivna stopa djece van sustava školovanja'', odnosno postotak djece osnovnoškolskog uzrasta, prilagođen kako bi odrazio broj djece bez pristupa internetu, prema procjenama UNDP-a 60% djece ne dobiva obrazovanje, dovodi do globalnih razina koji nisu viđeni od 1980-ih.
Kombinirani efekti ovakvih udara mogli bi značiti najveći preokret u evidentiranom humanom razvoju.
U ovo nisu ubrojani drugi značajni efekti, na primjer, napredak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti. Negativni efekti na žene i djevojčice obuhvaćaju ekonomske efekte, odnosno, zaradu i manju štednju te veću nesigurnost radnih mjesta, ali i reproduktivno zdravlje, neplaćeni rad kod njege i rodno uvjetovano nasilje.
Veće nejednakosti
Očekuje se da će pad humanog razvoja biti znatno veći u zemljama u razvoju sa slabijim kapacitetima da se izbore sa socijalnim i ekonomskim padom kod pandemije u usporedbi s bogatijim zemljama.
U obrazovanju, sa zatvorenim školama i značajnim nesrazmjerom u pristupu učenju putem interneta, procjene UNDP-a navode da je 86% djece u osnovnom obrazovanju danas van školskog sustava u zemljama s niskim stupnjem humanog razvoja, u usporedbi sa tek 20% u zemljama s izrazito visokim stupnjem humanog razvoja.
Ali uz pravičniji pristup internetu kojim bi zemlje riješile nesrazmjer u odnosu na vodeće zemlje u svojoj razvojnoj grupi, izvodljivo je da se riješe postojeće razlike u obrazovanju.
Odlučne intervencije usmjerene na pravičnost mogu pomoći kod približavanja gospodarstva i društava, ublažavajući na taj način dalekosežne efekte COVID-19 pandemije.
''Ova kriza pokazuje da, ukoliko ne uključimo pravičnost u naše politike, mnogi će još i više zaostajati. Ovo je posebno važno u svjetlu 'novih potreba' 21. stoljeća, poput pristupa internetu, koji nam pomažu da koristimo teleobrazovanje, telemedicinu i da radimo od kuće'', ističe Pedro Conceição, direktor Kancelarije UNDP-a za izvještaj o humanom razvoju.
Primjena pristupa usmjerenih na pravičnost bi bila istovremeno i finansijski pristupačna. Primjera radi, procjenjuje se da bi rješavanje nesrazmjera u pristupu internetu za zemlje niskog i srednjeg dohotka koštalo tek jedan posto vrijednosti vanrednih paketa fiskalne podrške koji se svijet do sada obavezao osigurati u odgovoru na COVID-19.
Važnost pravičnosti istaknuta je u Okviru Ujedinjenih nacija za hitni socioekonomski odgovor na COVID-19 krizu, kojim se utvrđuje polazna osnova uz zeleni aspekt, uključenu rodnu ravnopravnost i dobru upravu za izgradnju ''nove normale''.
Preporučuje se pet prioritetnih koraka za rješavanje složenosti ove krize: zaštita zdravstvenih sustava i usluga; jačanje socijalne zaštite; zaštita radnih mjesta, malih i srednjih poduzeća i radnika iz neformalnog sektora; omogućavanje učinaka makroekonomskih politika za sve; te promocija mira, dobre uprave i povjerenja za izgradnju socijalne kohezije. UNDP poziva međunarodnu zajednicu da bez odlaganja ulaže u sposobnost zemalja u razvoju da slijede ove korake.
