''Miroslav Krleža je ozbiljan svjetonazor onima koji znaju i hoće misliti, a ozbiljna prijetnja svima onima koji na ovim prostorima začinju apokaliptične vizije, iznjedrene iz kleronacionalističkog logiciranja'', kazao je danas u Sarajevu reditelj i književnik Gradimir Gojer, govoreći kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99.
Govoreći o temi "Balkanska krčma" i angažman ljevice (Od Miroslava Krleže do Mirka Kovača), Gojer se osvrnuo na angažman ove dvojice istaknutih književnih stvaratelja i mislitelja uopće, posebno se fokusirajući na njihov nemjerljiv doprinos u kritičkom promišljanju čovjeka i društva u kontekstu lijeve orijentacije i prakse.
Kada je u pitanju angažman na ljevici koji poistovjećuje s "krležijanskom misli", uvodničar je ustvrdio "da lijevi angažman ne stanuje više na prostorima BiH", uz opasku da su intelektualci u BiH prodali vlastita uvjerenja, izgubivši tako vjerodostojnost i značaj u pogledu kritičkog poimanja i promišljanja aktualnih trendova i događanja u državi i društvu.
Pritom je podsjetio na aspekt odsustva krležijanskog angažmana, koji bi po njegovom sudu, a s obzirom na trenutni nedostatak socijalne osjetljivosti u BiH, trebao biti vodilja za društveni i politički angžaman uopće.
Gojer smatra da je odsustvo socijalne osjetljivosti dovelo do toga da se u BiH "pobrisala" granica između lijeve i desne misli, odnosno između stranaka koje se smatraju nositeljima ovih dviju orijentacija.
''Današnji politički angažman je najmanje krležijanski angažman. Krleža je bio čovjek koji je "grmio" u epohama u kojima je bilo teško grmjeti s literarne, odnosno kazališne scene'', kazao je uvodničar, navodeći kako je posljednji nastavljatelj Krležinih ideja istaknuti pisac Mirko Kovač.
Gojer navodi kako je u fokusu njihovog stvaralačkog djelovanja - izravna angažiranost za čovjekoljublje, solidarnost među ljudima i mirotvorstvo, podsjećajući da je danas takvih pisaca sve manje i to ne samo u našem književnom obzorju i kulturi, nego i na svjetskoj sceni uopće.
Po njegovim riječima, misao i djelo duhovnog gorostasa kakav je bio Krleža obavezuje na trajno podsjećanje na njegov način promišljanja, te zaslužuje da bude trajna inspiracija za protagoniste pozitivnih socijalnih procesa i promjena.
Predstavljajući ga kao čovjeka koji je imao ogromnu intelektualnu i ljudsku širinu, Gojer je podsjetio na Krležin pogled na angažiranu književnost koji je ovaj veliki stvaratelj izrazio riječima "Opće formule kako treba biti angažiran u prozi i poeziji nasreću nema. Svaka prilika, svako djelo - veliko ili malo, opseg nije važan, kao ni žanr iziskuje svoju vlastitu formulu i rješenje", zaključujući da nema gotovih recepata niti rješenja.
Gojer u osvrtu na Krležin odnos spram BiH navodi da je on imao veoma bliske veze sa Sarajevom i BiH, podsjećajući da je Krleža bio komesar izložbe "Umjetnost na tlu Jugoslavije" koja je održana u Parizu, te da je tada kao središnji element te izložbe postavio bosanski stećak.
''Bosanci i Hercegovci imaju nadgrobne kamenove koji se zovu stećci ili bosanski mramorovi. Na nadgrobnom stećku, mramoru nikada Bosanac i Hercegovac ne kleči, nikada ne moli, nikada ne leži, Bosanac i Hercegovac je na stećku uvijek uspravan, otvorenog dlana prema suncu'', riječi su velikog književnog stvaratelja, koje, prema uvodničaru, na najbolji način afirmiraju bosanskohercegovačko biće u cijeloj njegovoj kompleksnosti i posebnosti.
Podsjetimo, Gradimir Gojer je uz HKD "Napredak" organizator Dana Miroslava Krleže, manifestacije koja se pod nazivom Stvaralačka akcija "Krleža, Hotel Europa, Stari Grad" održava od 25. kolovoza do 10. rujna u Sarajevu.
Idejni tvorac ove manifestacije Gradimir Gojer, okupio je respektabilan broj umjetnika i štovatelja djela Miroslava Krleže iz regije, a s ciljem da se obilježi značajan jubilej - 120 godina od rođenja Miroslava Krleže te još jednom posjeti na ovog izuzetnog čovjeka, književnika i stvaratelja.
