Druga verzija planete Zemlje mogla bi biti pronađena u ovoj godini

Potraga za svjetovima izvan našeg sunčanog sustava prešla je dalek put otkako je prvi put potvrđeno postojanje egzoplaneta ranih 1990-ih godina, piše National Geographic.

Od tada se pronalaženje planeta popelo sa oko tri godišnje na od 50 do 100 godišnje u posljednjih pet godina.

Do kraja 2012. godine, broj otkrivenih planeta se popeo na 854, najviše zahvaljujući NASA-inom svemirskom teleskopu Kepler, a astronomi nazivaju ovo razdoblje zlatnom erom za pronalazak egzoplaneta.

Sada počinje utrka za pronalaskom Zemljinog blizanca u nedostižnoj "zoni zlatokose", kako stručnjaci nazivaju jedinu nastanjivu zonu u kojoj se planeta može kretati oko svog sunca. Stručnjaci vjeruju da bi tako nešto mogli otkriti vrlo brzo.

"Mislim da smo vrlo blizu pronalasku druge verzije Zemlje - možda se to dogodi čak u 2013. godini", rekao je Abel Mendez, istraživač u Laboratoriju za planetarnu nastanjivost pri Univerzitetu u Portoriku.

U 2012. godini astronomi su više nego ikada sudjelovali u procesu pronalaženja blizanca Zemlji - odnosno planete koja se smatra potencijalno nastanjivom, objavio je National Geographic (NG) na svojoj internetskoj stranici.

"Međutim, daleko smo od toga da potvrdimo nastanjivost bilo koje od ovih planeta dok ne budemo dovoljno opremljeni za posmatranje njihove atmosfere, a za to će nam biti potreban dugi niz godina. Trenutno, veliki cilj nam je da pronađeno planetu veličine Zemlje koja se nalazi u nastanjivoj zoni oko sunca - nešto slično našoj Zemlji", rekao je Mendez.

NG je napravio spisak pet najzanimljivih egzoplaneta koje su otkrivene tijekom protekle godine.

Planetarni sustav Tau Ceti je udaljen 12 svjetlosnih godina, a najzanimljivije su planete e i f. Njihovo otkriće je objavljeno u prosincu i jedno je od najuzbudljivih otkrića 2012. godine. Tau Ceti ima pet planeta i to je četvrti takav sustav ikada otkriven. Dvije vanjske planete, od kojih je jedna četiri, a druga šest puta veća od Zemlje, mogle bi imati odgovarajuće uvjete za postojanje tečne vode i na njima bi čak mogao biti moguć život.

Iako svih pet planeta kruže bliže oko svoje zvijezde nego naš Mars oko Sunca, njihovo je sunce 55 puta slabije od našeg tako da se i Tau Ceti e i Tau Ceti f nalaze u nastanjivoj zoni. Ovi izvanzemaljski svjetovi su nama najbliže potencijalno nastanjive egzoplanete.

Otkrivanjem planete veličine Zemlje, koja kruži Alpha Centaurijem B, a udaljena je od Zemlje samo 4,3 svjetlosne godine, pronašli smo nama najbližu egzoplanetu. Ona kruži oko svog sunca na daljini od samo nekoliko milijuna kilometara - što je deset puta bliže nego Merkur Suncu. Ovaj stjenoviti svijet je previše blizu svojoj zvijezdi da bi se smatrao nastanjivim, ali otvara mogućnost da bi susjedni trozvjezdani sustav Alpha Centauri mogao biti dom drugim planetama koji se nalaze u "zoni zlatkose".

U veljači su astronomi objavili otkriće Gliesea 667Cc što je prva planeta za koju je potvrđeno da se nalazi u nastanjivoj zoni. Ona je udaljena od Zemlje samo 22 svjetlosne godine. Veća je od naše planete 4,5 puta zbog čega se smatra super-Zemljom, a kruženje oko svoje zvijezde završi svakih 28 dana. Uprkos tome što nam je blizu, ona je preplavljena infracrvenim zrakama i prima oko 10 posto manje svjetlosti nego što mi primamo od Sunca što znači da postoji mogućnost da posjeduje tečnu vodu na svojoj površini.

Udaljene oko 126 svjetlosnih godina od nas u sazviježđu Cygnus, planete Kepler-42 b, c, i d (poznate i kao KOI-961 b, c, i d) su najmanje do sada otkrivene egzoplanete. One su otkrivene u siječnju u planetarnom sustavu Kepler 42, koji se sastoji od tri stjenovite planete veličina Venere i Marsa, a kruže oko male zvijezde koja je samo 70 posto veća od Jupitera. Ove planete su manje od Zemlje, ali orbitiraju tako blizu svoje zvijezde da im treba samo dva dana da je obiđu. Međutim, zbog te blizine ne postoji mogućnost postojanja tečne vode na površini planeta.

Veliki broj planeta s dva sunca je pronađen u 2012., a među njima su Kepler-34b i Kepler-35b. Međutim, ove dvije planete veličine Saturna se posebno ističu.

Kepler-34b je plinski gigant i ima masu veću skoro 22 posto od mase Jupitera, a kruži oko svojih zvijezda svakih 289 dana. Ovaj egzoplanet je udaljen od Zemlje 4,900 svjetlosnih godina.

U međuvremenu, Kepler-35b je veći od Jupitera za samo 13 posto, njegova godina traje 131 dan, a orbitira oko dvije zvijezde udaljene 5,400 svjetlosnih godina od Zemlje.