Dr. Babić: Sve učestalija oboljenja zbog nezdravog načina prehrane

Nezdravim hranjenjem na poslu možemo izazvati brojne bolesti koje mogu imati ozbiljne posljedice. Iako često zbog užurbanog načina života na radom mjestu ne stignemo jesti, tu bismo naviku trebali promijeniti, kao i onu još goru, a to je brza hrana koju svi prigrizemo tijekom stanke.

Sve više ljudi danas obolijeva od karcinoma probavnog traka čiji je uzročnik upravo nezdrav način života i prehrane.

- U zadnje vrijeme jako je povećan broj ljudi oboljelih od karcinoma probavnog trakta. Nekad je to bila rijetkost, a danas je ta bolest sve učestalija i zahvaća sve mlađu generaciju, rekao je za Dnevni list dr. Emil Babić, specijalist interne medicine Kliničke bol-nice Mostar i subspecijalizant gastroenerologije. Razlog tome leži upravo u nezdravoj prehrani koja je danas učestala kod svih.

Tako bi se, primjerice, umjesto brze hrane koju jede skoro svaki čovjek na poslu, trebalo uvesti što više voća i povrća.

- Brza hrana opasno djeluje na život jer je puna masnoća koje se talože u našem organizmu i začepljuju naše krvne žile što može dovesti do srčanog i moždanog udara, rekao je Babić.

Da masna i nezdrava hrana postaje velik problem, svjedoče brojne reportaže o temi pretilosti sve mlađe populacije u SAD-u. Osim kardiovaskularnih problema manja oboljenja koja izaziva brza prehrana su i dijabetes, povišeni tlak, gastritis, kolesterolijoš neka ne tako opasna po zdravlje. No najopasniji od svih njih je
karcinom koji danas postaje sve učestaliji kod ljudi.

Nezdrave prehrambene navike kao i puno kofeina i niko-tina koju većina ljudi unosi u sebe na poslu, ali i okoliš ostavljaju velik trag i ozbiljne posljedice u slučaju da se na vrijeme te stečene navike ne promijene. Tako da bismo trebali uvesti značajne promjene u naš život i pokušati bar malo promijeniti štetne navike koje imamo. Tablica prehrane koja se sastoji od svih namirnica koje unosimo u sebe jasno nam daje do zna-nja koliko bismo čegatrebali unositi u organizam.

Tako bi se u prehrani koju pojedemo na poslu većina namirnica trebala sastojati od žitarica, ali onih biljnih. Također bismo u svoj organizam trebali unositi puno voća i povrća koji bi nam osim ublažavanja gladi trebali dati snagu organizmu kako bismo bili što koncentriraniji na radnom mjestu. Osim toga, u svoj organizam bismo trebali unositi dosta tekućine, ali i vode jer su rijetko koji sokovi izvorno prirodni i rijetko koji su bez šećera.

- Mislim da bismo u organizam trebali unositi dosta tekućine koja bi nam uvelike pomogla. Također bismo trebali jesti voće koje će ublažiti glad, a nama dati dovoljnu energiju, rekao je Babić za Dnevni list.

Naša svakodnevna prehrana bi se trebala sastojati od ribe i povrća.

- Živimo u mediteranskom području i takvu bismo kuhinju trebali prakticirati i održavati. Cijeli svijet pokušava taj način prehrane uvesti, a mi ga ne poštujemo. Jedući namirnice poput skuhanogmesa, ribe, povrća stvaramo zdravinačin života te smanjujemo rizik od brojnih bolesti koje su danas sve učestalije kod nas, ali i u svijetu, kaže dr. Babić.