Prije 30 godina talibani su prvi put osvojili Kabul

Na današnji dan prije 30 godina, 27. rujna 1996. talibani su zauzeli afganistanski glavni grad Kabul, nakon čega su uspostavili tzv. Islamski Emirat Afganistan. Na čelu te samoproglašene države bio je mula Muhamed Omar, kao vrhovni vjerski i politički vođa.

On je držao titulu Amir al-Mu’minin koja označava muslimanskog vođu vjernika (istu titulu koristili su nekoć i vladajući osmanski sultani). Drugi čovjek u talibanskoj hijerarhiji bio je u to doba mula Muhamed Rabani, kao svojevrsni premijer Afganistana.

Talibani su po etničkoj pripadnosti bili velikom većinom Patanci (Paštunci). Patanci imaju načelo po kojem jedni druge podržavaju u sukobima s vanjskim neprijateljima. To načelo otprilike glasi: "Ja i moj brat protiv mog rođaka, ja i moji rođaci protiv cijeloga svijeta".

Širenje iz Kandahara

Izvorno su talibani svoje širenje započeli iz područja grada Kandahara u južnom dijelu Afganistana. Kandahar je poznat po tome što se u njemu čuva plašt koji je navodno nosio prorok Muhamed. Upravo taj plašt uzeo je mula Muhamed Omar 1996. godine i ogrnuo se njime pred velikom gomilom ljudi stojeći na vrhu zgrade.

Talibani su do 2001. vladali većim dijelom Afganistana. U zemlju su uveli stroge zakone, kakvi su rijetko viđeni čak i u fundamentalističkim režimima.

Primjerice, bilo je zabranjeno recikliranje papira, zbog mogućnosti da se neki primjerak Kurana nađe među starim papirom i tako prijeđe u toaletni papir ili neki drugi uporabni proizvod. Osobito su strogi bili zakoni prema ženama.

Na kraju je vlast talibana svrgnuta vanjskom vojnom intervencijom 2001. godine.

Sukob u Afganistanu 2001.

Rat u Afganistanu, koji je započeo 7. listopada 2001., pokrenule su Sjedinjene Države i Velika Britanija kao odgovor na napad 11. rujna 2001. To je bio početak rata protiv terorizma.

Cilj invazije je bilo uhvatiti Osamu bin Ladena, uništiti al-Qaedu i ukloniti talibanski režim koji je pružao potporu i sigurno utočište za al-Qaedu.

Dvije vojne operacije u Afganistanu nastoje uspostaviti kontrolu nad zemljom. Operacija Vječna sloboda (Operation Enduring Freedom, OEF) je borbena operacija koja uključuje koalicijske partnere predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama protiv ostataka al-Qaede, prije svega u istočnim i južnim dijelovima zemlje uz pakistansku granicu.

Druga operacija je Internacionalna sigurnosna potporna snaga (ISAF), osnovana od strane međunarodne zajednice 2002. za stabilizaciju zemlje. NATO je preuzeo kontrolu nad ISAF-om 2003.

Inicijalni napad je svrgnuo Talibane s vlasti, ali su talibanske snage nakon toga ponovno ojačale. Rat je manje uspješan u postizanja cilja ograničivanja al-Qaede, a od 2006. Afganistan postaje nestabilniji zbog talibanskih pobunjeničkih aktivnosti, rasta ilegalne proizvodnje droge te krhke vlasti koja ima ograničenu kontrolu izvan Kabula.

28. prosinca 2014., NATO je formalno završio svoje borbene operacije u Afganistanu te je prepustio punu sigurnosnu odgovornost afganistanskoj vladi, kroz ceremoniju u Kabulu.

Ofenziva Talibana 2021. godine

Talibanska ofenziva 2021. bila je posljednja velika ofenziva Talibana i savezničkih naoružanih skupina protiv Islamske Republike Afganistan i njezinih saveznika. Ofenziva je počela 1. svibnja 2021., istovremeno s povlačenjem većine trupa SAD-a iz Afganistana, i trajala je do 15. kolovoza 2021.

Tijekom prva tri mjeseca ofenzive Talibani su znatno napredovali u ruralnim područjima; povećali su broj okruga koje kontroliraju sa 73 na 223 i postupno su izolirali urbana središta.

Od 6. kolovoza nadalje Talibani su zauzeli 29 od 34 pokrajinske prijestolnice Afganistana, među kojima su i gradovi Kandahar i Herat, a zaključno s 10. kolovozom kontrolirali su otprilike 65 % ukupne površine Afganistana.

Ofenziva je poznata po brzim teritorijalnim dobitcima Talibana te po domaćim i međunarodnim posljedicama. Dana 10. kolovoza američki su službenici procijenili da bi glavni grad Kabul mogao pasti pod talibansku vlast u roku od 30 do 90 dana.

Dana 15. kolovoza Associated Press izvijestio je da su Talibani stigli do Kabula i da čekaju na "prijenos" vlasti. Istog se dana grad Kabul predaje Talibanima, koji su ušli i u predsjedničku palaču, a predsjednik države Ašraf Gani pobjegao je iz države.