Jutarnja žurba često znači i brze odluke, čokoladni muffin, zaslađena kava i trk na posao.
No, iako takav doručak zvuči praktično, velika količina dodanog šećera može vas već od 8:00 ujutro baciti u energetski vrtuljak zbog kojeg ćete se osjećati umorno, razdražljivo i gladnije nego prije jela.
U nastavku otkrivamo što se zapravo događa u vašem tijelu kada dan započnete preslatkim obrokom te kako odabrati doručak koji će vam pomoći da ostanete koncentrirani i puni energije.
Ako jutro započnete pecivom, muffinima ili zaslađenim latteom, razina glukoze u krvi brzo će porasti.
To se posebno događa kada doručak nema dovoljno proteina, vlakana ili zdravih masti koji bi usporili ulazak šećera u krvotok.
Nakon tog naglog porasta gušterača oslobađa veću količinu inzulina kako bi snizila šećer u krvi.
Posljedica toga je rijetko ugodna, šećer zatim jednako brzo pada, što može dovesti do podrhtavanja, nervoze, pojačane gladi i osjećaja iscrpljenosti već sat ili dva nakon jela.
Stručnjaci objašnjavaju da neki ljudi nakon visokog unosa šećera luče previše inzulina pa im glukoza padne prenisko, stanje poznato kao reaktivna hipoglikemija.
Iako je normalno da se šećer u krvi povisi nakon jela, velika količina šećera na prazan želudac može dovesti do oštrijih skokova i padova, što zatim pokreće začarani krug žudnje za novim šećerom.
Važno je naglasiti da reakcija nije jednaka kod svih. Neki neće primijetiti nikakve simptome, dok će drugi osjećati znatnu razliku nakon što uvedu male promjene u jutarnjoj rutini.
Također, jedan preslatki doručak neće dugoročno naštetiti zdravlju, bitna je ukupna kvaliteta prehrane.
Evo kako podržati stabilniji šećer u krvi u jutarnjim satima.
Birajte kombinaciju proteina, vlakana i zdravih masti, jer oni usporavaju probavu i sprječavaju nagle skokove šećera. Primjeri idealnog doručka su:
grčki jogurt s bobičastim voćem i sjemenkama
omlet s povrćem i integralnim tostom.
Ako jedete zobenu kašu, dodajte joj jušnu žlicu proteinskog praha ili malo grčkog jogurta. Dobri izvori proteina su i jaja, tofu, svježi sir, orašasti plodovi, mahunarke i sjemenke.
Sokovi, energetski napitci, gazirani sokovi, zaslađene kave i vrhnja za kavu s aromama mogu sadržavati velike količine šećera, piše Kreni zdravo.
Češći odabir bi trebale biti nezaslađene opcije ili postepeno smanjivanje količine dodanih sladila.
Bijeli kruh, peciva i zaslađene žitarice brzo se probavljaju i uzrokuju skokove šećera. Umjesto toga birajte:
• integralni kruh
• zobene pahuljice
• orašaste plodove i sjemenke
• voće i povrće.
Ove namirnice usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, ublažavaju nagle skokove glukoze i dulje vas drže sitima.
